Linkovi

Intervju sa Karlom del Ponte - 2002-11-01


Na sednici Saveta bezbednosti UN-a u Njujorku, Del Ponteova je izrazila veliko nezadovoljstvo cinjenicom da Beograd izbegava izrucenja optuzenih za ratne zlocine koji se nalaze na jugoslovenskoj teritoriji, ukljucujuci bivseg komandanta Vojske Republike Srpske, generala Ratka Mladica. Gospodju del Ponte smo zamoli da kaze poseduje li dokaze da se Mladic nalazi na teritoriji Jugoslavije.

”Mi vec mesecima sakupljamo dokaze o tome gde se nalazi optuzeni Ratko Mladic i sigurno je da je Mladic u Srbiji. Ja sam te informacije dostavila vlastima u Beogradu i, koliko razumem, problem je u tome sto je Mladic pod zastitom odredjenih krugova u Vojsci Jugoslavije. Bice tesko ostvariti hapsenje i transfer Mladica u Hag ako vrhovna komanda jugoslovenske armije ne izda direktan nalog za njegovo hapsenje. Kada to kazem mislim na predsednistvo SRJ posto Mladicevo hapsenje zavisi od volje vrha federacije. Do sada nije bilo nikavog rezultata... Veliki problem postoji i sa arhivima Vojske Jugoslavije posto nam oni uopste nisu dostupni. Na sednici Saveta bezbednosti u utorak, jugoslovenski ambasador je rekao da smo do sada od Vrhovnog saveta odbrane dobili pet ili deset dokumenata. To se ne moze nazvati saradnjom! Mi moramo imati uvid ne u pet, nego u pet ili deset hiljada dokomuneta Vojske Jugoslavije -- a ne samo u selektivna dokumeta koja nam se dostavljaju.“

Zamoljena da prokomentarise optuzbe koje stizu iz odredjenih krugova u Beogradu da pokusuva da se mesa u unutrasnje stvari Jugoslavije, Karla del Ponte je rekla:

”To nije tacno. Ja sam tuzilac i pokusavam da ostvarim mandat koji mi je poverio Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija i zbog toga trazim pomoc i saradnju za ispunjenje svoje misije. Ja vodim racuna o istraznim postupcima, o sudjenjima i u potpunosti sam izvan politicke situacije. To nije nista drugo do provokacija koja nema utemeljenje. Namam nikave veze sa politickom scenom i drzim se po strani. Imam svoj posao koji poksavam da uradim.“

Karla del Ponte je nedavno boravila u Beogradu gde se sastala sa ministrom inostranih poslova Jugoslavije Goranom Svilanovicem i predsednikom vlade Srbije Zoranom Djindjicem. Na nase pitanje da li je u razgovoru sa njima dobila uveravanje da ce Jugoslavija intenzivirati saradnju sa tribuinalom, Del Ponteova je rekla:

”Oni su nas obavestili o problemima koje imaju u pogledu saradnje. Sto se tice ministra Svilanovica i premijera Djindjica, sticemo utisak da oni zele punu saradnju sa nama. Ali to ne zavisi samo od saveznog ministra inostranih poslova ili premijera Srbije. Za nas je, naravno, vazno sto smo dobili njihovu podrsku, ali nadamo se da ce i druge institucije u zemlji krenuti tim pravcem. Mislim da zvanicnici u Jugoslaviji shvataju znacaj te saradnje u kontekstu uclanjenja u Evropsku uniju i program Partnerstvo za mir. Ta saradnja jeste veoma vazna za nas i ono sto mi radimo, ali isto tako i za Jugoslaviju.“

Na pitanje sta je sa drugim optuzenima koji su jos uvek na slobodi, pre svega sa Radovanom Karadzicem, i sta medjunarodna zajednica moze da ucini da se on uhapsi i prebaci u Hag, Karla del Ponte je odgovorila:

”To je dobro pitanje na koje ja, na zalost, nemam dobar odgovor. Ono sto sa sigurnoscu mogu reci jeste da je Karadzic jos uvek u Republici Srpskoj i da je tamo dobro zasticen posto ga mnogi smatraju herojem. Zbog toga mislim da je samo SFOR u mogucnosti da otkrije gde se on nalazi i da ga uhapsi. Ali eto, u poslednjih sedam godina u tome nisu imali uspeha. Upravo zbog te cinjenice mozda bi trabalo promeniti metode u pokusaju njegovog hapsenja. Nadam se ce medjunarodna zajednica pronaci nacin da se on uhapsi. Smatram da bi se hapsenje optuzenih za ratne zlocine koji su u begstvu moralo izvesti na malo drugaciji nacin. Kada pokusavata da uhvatite osobu poput Karadzica, to morate raditi prikriveno, a ne sa 500 uniformisanih vojnika i helikopterima, jer Karadzic je dobro cuvan i svaka ozbiljnija kretanja vojske njemu ce biti dojavljena. Mislim da bi bilo mnogo bolje da se to uradi sa nekolicinom policijskih specijalaca koji bi bili u stanju da ga lociraju i uhapse bez da se od toga pravi vojna operacija.“

Govoreci o zlocinima koje su protiv srpskog i drugog nelabanskog stanovnistva tokom rata na Kosovu pocinili pripadnici Oslobodilacke Vojske Kosova, Del Ponteova nam je potvrdila da se u najskorije vreme mogu ocekivati prve optuznice:

”Ko sto znate, bilo je voma tesko sprovesti istragu. Na osnovu onoga sto je moj tim istrazitelja do sada uradio mislim da ce pre kaja ove godine biti moguce da se podigne prva optuznica. Neke istrage su jos uvek u toku ali, kao sto sam rekla, bilo je veoma tesko obezbediti dovoljno dokaza na osnovu kojih je podizanje optuznice moguce... Najveci problem za nas je bio da obezbedimo razgovore sa zrtvama i ocevicima zlocina. Mnogi iz straha ne zele da svedoce jer suizlozenipretnjama. To nam stvara najveci problem.“

Govoreci o Hrvatskoj, Del Ponteova je istakla da je zvanicni Zagreb u dva navrata izneverio povernje Tribunala posto vlasti nisu uhapsile generale Antu Gotovinu i Janka Bobetka protiv kojih je podignuta optuznica:

”Bila sam zaista razoèarana stavom Hrvatske, jer sa sadašnjom hrvatskom vladom imamo dobru suradnju. Zbog toga me je iznenadilo da Bobetko i Gotovina nisu uhapseni. Takva odluka ocigedno ima politicku pozadinu ali ja neæu prihvatiti da hrvatska Vlada odluèuje o tome hoæe li ili nece izvršiti hapsenje na osnovu naloga koje smo joj dostavili. Ja takodje znam da je Gotovina u Hrvatskoj i da nije pobegao u inostranstvo. I dalje insistiram na njegovom hapsenju i transferu u Hag. Sluèaj Bobetko je malo drugaèiji, jer sad èekamo na odluku Zalbenog veca. Hrvatska vlada ce verovatno tražiti primenu Clana 59, što znaèi da æemo morati da uzmemo u obzir zdravstveno stanje generala Bobetka. To je procedura koja ce poceti cim nas hrvatska Vlada informise da je spremna da uhapsi i prebaci Bobetka u Hag. Samo u tom sluèaju možemo primeniti Clan 59.“

Komentarisuci prmedbu zvanicnog Zagreba da bi hapsenje i izrucenje generala Bobetka moglo uticati na “izmenu istorijskih cinjenica u pogledu domovinskog rata” u Hrvatskoj, Del Ponteova je rekla:

”To apsolutno ne prihvatam. Bila sam zapanjena takvim stavovima. Ovde se ne radi o istorijskom kontekstu, ovde se radi o pojedinacnoj odgovornosti za ratne zlocine i zlocine protiv covecnosti za koje se tereti optuzeni general Bobetko.“

Na kraju, gospodju Del Ponte smo zamolili da kaze da li je sprema da -- u slucaju da Hrvatska ne uhapsi generale Bobetka i Gotovinu, a Jugoslavija nastavi sa opstrukcijom saradnje -- od Saveta bezbednti Ujedinjenih nacija zatrazi kaznene mere za te dve drzave:

”Svakako, svakako. Postojano cu se truditi da ostvarim ono sto mi mandat nalaze i sto mi po medjunarodnim zakonima pripada. To se posebno odnosi na Beograd posto su jos neke optuznice spremne za podizanje. Zbog toga je od velikog znacaja da se izmeni clan 39 jugoslovenskog zakona o saradnji sa Tribunalom. Ocekujem da ce vlada u Beogradu izmeniti taj clan kako bi sud mogao normalno da radi. Mislim da su imali dosta vremena i sada je trenutak da se deluje. Stoga je predsednik Suda Klod Zorda zvanicno prijavio Jugoslaviju Savetu bezbednosti zbog nesaradnje sa Tribunalom.“

XS
SM
MD
LG