Linkovi

Završeni izbori u Srbiji - 2002-10-01


Ovi predsednièki izbori su bili prvi posle pada Slobodana Miloševiæa koga je Koštunica pobedio na saveznim izborima 2000. godine, postavši tako jugoslovenski predsednik. Koštunica je najpopularniji politièar u Srbiji, ali njegov sadašnji položaj æe verovatno nestati tokom sledeæih meseci kada se savezna država bude preobrazila u labavu zajednicu Srbije i Crne Gore. Upravo stoga, Koštunica je odluèio da se kandiduje na predsednièkim izborima u Srbiji.

Prema nezvaniènom ishodu prekjuèerašnjih izbora, Koštunica je dobio nešto više od 32 odsto glasova, a Labus, koga podržava predsednik vlade Srbije Zoran Djindjiæ, 28 odsto glasova. Iako oba izborna suparnika èvrsto veruju u demokratiju, njihovo vidjenje buduæe Srbije se suštinski razlikuje. Tehnokrata Labus, koji se smatra arhitektom programa ekonomskih reformi, želi da Srbija postane deo Zapada i privuèe strane investitore. Labus istièe da je potrebno da se ubrza tempo promena u Srbiji, iako bi one mogle biti kratkoroèno bolne za obiène gradjane. “Promena znaèi nastavak ekonomskih reformi koje bi koristile svakome i nastavak stazom koja vodi u Evropsku uniju“.

Iako se veæina biraèa slaže da su reforme potrebne, mnogi su izgubili posao tokom dvogodišnje tranzicije sa državne ekonomije. Reforme su stoga teško svarljive. Sa svoje strane, umereni nacionalista i ekspert za ustavno pravo Vojislav Koštunica je stavio u žižu svoje predizborne kampanje nezadovljstvo Srba zbog niskog životnog standarda i nezaposlenosti. Koštunica èvrsto namerava da uspostavi vladavinu zakona u Srbiji.

No, kako je otkrio anketar Srdjan Bogosavljeviæ tokom predizborne kampanje, mnogi biraèi imaju svoje gledište o tome šta znaèi vladavina zakona.

“Pokušali smo da ustanovimo šta vladavina zakona znaèi za obiène Srbe. Oni , stvari, misle o zaštiti od nezaposlenosti. To je za njih vladavina zakona.“

Koštunica vodi žestoku bitku sa ekonomskim reformistima oko Labusa i njegovog patrona premijera Djindjiæa. Koštunica je optužio obojicu da se naprežu svim silama da udovolje Zapadu. Koštunica je takodje zahtevao da se Srbima osumnjièenim za ratne zloèine sudi kod kuæe a ne pred haškim medjunarodnim tribunalom koji - po njegovom uverenju - gaji predrasude prema Srbima.

Struènjaci smatraju da æe Koštunica pobediti u drugom krugu izbora jer može raèunati na glasove biraèa koji su u prvom krugu podržali ekstremnog nacionalistu Vojislava Ssešelja i druge, marginalne, kandidate. Vodja Srpske radikalne stranke Ssešelj, koga je podržao Slobodan Miloševiæ, postigao je iznenadjuujæi izborni uspeh dobivši 22,5 odsto glasova.

Politièki analitièar Bratislav Grubaèiæ smatra da Ssešelj, poput francuskog ekstremnog desnièara Žana-Marija le Pena, može uvek raèunati na 10 do 15 odsto glasova u Srbiji zbog ozlojedjenosti prema Zapadu i frustracije srpskih izbeglica iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i sa Kosova.

“Kada Ssešelj dobije petnaest odsto ili više glasova, to nagoveštava da nešto nije u redu u našoj socijalnoj i ekonomskoj sredini. Frustracija medju Srbima je još uvek velika, ne samo nacionalna nego i socijalna i ekonomska i smatram da je igrala veliku ulogu u uspehu Ssešelja na ovim izborima.“

Ali, Grubaèiæ nije zabrinut samo zbog tolikog postotka glasova za ultranacionalizam. Navodeæi odziv biraèa od samo 55 odsto, Grubaèiæ strahuje da bi odziv biraèa u drugom krugu izbora mogao pasti ispod 50. odsto, zbog èega bi mogao biti proglašen nevažeæim. Grubaèic veruje da bi se u tom sluèaju samo produžila politièka bitka izmedju pristalica Koštunice i pristalica Djindjiæa i Labusa. Takav ishod bi - po Grubaèiæevoj oceni - paralisao zakonodavni i reformski proces i odagnao ionako zastrašene investitore.

XS
SM
MD
LG