Linkovi

Razgovor sa Brankom Terziæem, struènjakom za energetiku - 2002-08-14


B.T.: Na nesreæu, poveæanje cene elektriène energije je bilo opravdano i nužno. Jugoslavija i Srbija veæ niz godina imaju neobièno niske cene struje, sto je bilo u skladu sa tadašnjom vladinom politikom. To je imalo nekoliko negativnih posledica. Prvo, prihodi od prodaje elektriène energije nisu bili dovoljni za podmirivanje troškova održavanja i opravke sistema. Drugo, niske cene struje su doprinele preteranoj potrošnji elektriène energije, tako da proseèan potrošaè u Srbiji koristi daleko više struje nego bilo gde drugde u Evropi. I treæe, Srbija je zbog svojih veoma niskih cena energije uvozila struju po veæoj ceni nego što je prodavala, što je doprinelo velikom poveæanju jugoslovenskog duga inostranstvu.

B.M.: Vaša kompanija, Deloit i Tuš, izradila je u saradnji sa srpskim minstarstvom energetike studiju o buduæoj energetskoj strukturi u Srbiji. Šta se iznosi u toj studiji?

B.T.: Naša firma je u radu na toj studiji saradjivala sa srpskim i medjunarodnim kompanijama, predvodjenim Amerièkom asocijacijom za energetiku, a pod pokroviteljstvom amerièke Agencije za medjunarodni razvoj. U toj studiji se navodi da su cene elektriène energije preniske da bi mogle da podmire troškove proizvodnje struje. Drugo, vlada u Srbiji je izrazila spremnost da u buduænosti integriše svoj sistem u regionalni balkanski energetski sistem i omoguæi priliv privatnih investicija. U istoj studiji se daju smernice kako da se sprovede reorganizacija tog sektora da bi se privukle strane investicije, poveæala efikasnost i isporuèila struja potrošaèima po najnižoj moguæoj ceni.

B.M.: Sta bi Srbija trebalo da uèini da bi postigla te ciljeve u domenu energetike i koliko je vremena potrebno za to?

B.T.: Pre svega, cene moraju dostiæi nivo kojim bi se pokrili izdaci proizvodnje, što je, verujem, vec ostvareno. Ministar energetike je, nerado ali nužno, poveæala cenu struje, a istovremeno su uvedeni neki socijalni programi da bi se pomoglo porodicama sa niskim primanjima da podmire troškove za struju. Sada bi trebalo da se sprovede plan o reorganizaciji energetskog sektora. U tu svrhu vlada je donela novi energetski zakon, kojim æe se omoguæiti da sistem postane konkurentniji sa ostatkom Evrope i da u buduænosti omoguæi priliv stranih i privatnih investicija.

B.M.: Na kraju, kakav energetski sektor predvidjate u buduænosti u Srbiji i na Balkanu?

B.T.: Nadam se da æe Srbija u skoroj buduænosti usvojiti novi zakon o energetici i osnovati nezavisnu regulatornu agenciju, koja bi izvrsila reorganizaciju energetskog sektora kako da se ta zemlja više nego sada povezala u regionalnu energetsku mrežu Balkana. Srbija je geografski odlièno locirana tako da bi mogla da postane èvor regionalnog energetskog tržista. Time bi se u buduænosti doprinelo veæem opštem ekonomskom razvoju te zemlje, povoljnim energetskim cenama, kao i prilivu privatnih investicija da bi se izgradio pouzdan energetski sistem, koji bi proizvodio struju po najpovoljnijim moguæim cenama.

XS
SM
MD
LG