Linkovi

Razgovor sa profesorom Nikolaosom Stavruom o stavu SAD prema izborima u Srbiji - 2002-08-08


Amerièka administracija se pridržava tradicije i naèela da se narodu Jugoslavije, kao i svakoj drugoj zemlji, omoguæi da slobodno izrazi svoju volju bez ikakvih prepreka ili neregularnosti u izbornom procesu. SAD su uvek spremene da pomognu demokratske snage, privatno preduzetništvo i takve politièare koji æe doprineti stabilnosti i ekonomskom blagostanju svog naroda. Prirodno je da bi amerièka administracija želela da novizabrana vlada u Srbiji bude prozapadna, proamerièka i prijateljska, i da uzima u obzir nase specifiène ciljeve. Siguran sam da i sami narodi Jugoslavije tako razmišljaju. U ovom sluèaju, amerièka administracija bi takodje želela da se razreše neka preostala pitanja iz ratnog perioda.

B.M.: Da li ste primetili bilo kakvu promenu u gledištu amerièke administracije prema konaènom usvajanju Beogradskog sporazuma izmedju Srbije i Crne Gore?

N.S.: Nisam primetio bilo kakve promene. Sadašnji stav SAD i Evropske unije jeste da je Crna Gora deo Jugoslavije i da bi Srbija i Crna Gora trebalo da se dogovore o podeli vlasti. Medjutim, treba uzeti u obzir da je Crna Gora republika od oko 650.000 stanovnika. Oèigledno je da se mora pronaæi bolji naèin sem ravnopravne podele vlasti, jer to nije realno s obizirom na velièinu te dve republike. Kao što znate demokratija takodje uzima u obzir i brojeve. Što se tièe Zapada, poslednja stvar koju bi on želeo da vidi je još jedna promena granica na Balkanu.

B.M.: Šta biste mogli da nam kažete o moguèem daljem uslovljavanju amerièke finansijske pomoæi Jugoslaviji, ukoliko ona ne poboljsa saradnju sa Haškim sudom?

N.S.: Ti uslovi, koji su poznati veæ duže vremena, još uvek su na snazi. Naravno, o tome se u poslednje vreme ne govori tako mnogo zbog amerièke angažovanosti širom sveta u borbi protiv terorizma. Jugoslavija mora saradjivati sa Haškim sudom. Medjutim, problem sa ovim pitanjem je èinjenica da svet ima teškoæe da shvati elemenat nacionalnog dostojanstva. Jugosloveni bi treblao da se prvo suoèe sa pitanjem ratnih zloèina u samoj Jugoslavji, sami sa sobom, a zatim da se ta stvar, ako to bude potrebno, prebaci u jurisdikciju van Jugoslavije. Dodatno postavljanje uslova Jugoslaviji po ovom pitanju bi moglo biti kontraproduktivno, jer bi moglo da ojaèa nacionalistièke snage u sadašnjoj situaciji.

B.M.: Kako biste procenili tekuæu ekonomsku situaciju u Jugoslaviji na osnovu vaše nedavne posete toj zemlji?

N.S.: Ekonomska situacija ima karakteristiku podeljene liènosti. Niži ekonomski sloj, poljoprivredni sektor, funkcioniše sasvim impresivno. Medjutim, u Jugoslavji nema velikih projekata niti ulaganja. Ono što je vidljivo su luksuzne vile duž crnogorskog primorja, od kojih su neke izgradjene sumnjivim novcem. Zemljordanici su osnova srpske privrede i uspesno rade. Niko nije gladan. Mala preduzetništva, poput butika sa robom uvezenom sa zapada primeæuju se svuda, kao i jak ugostiteljski sektor. Medjuitm, postoji jedan problem, a to je da su plate proseènog gradjanina veoma niske. Ipak, živi se na tom prihodu i to ponosno. Ne primeæujete da se ljudi žale, kao sto je to sluèaj u drugim delovima sveta, i da za to kritikuju Zapad ili Sjedinjene Države.

XS
SM
MD
LG