Linkovi

Oskari za filmsku tehnologiju - 2002-03-13


Zvaniènici Akademije za filmsku umetnost i nauku kažu da ”nauèni“ deo filma ne sme biti zaboravljen. Svake godine, Akademija odaje poštu inženjerima i nauènicima nekoliko nedelja pre uruèivanja Oskara filmskim umetnicima. Rièard Edlund je na èelu odbora za nauku i tehniku.

”Mnogi od heroja prodju neopaženo. To su ljudi koji stvaraju filmsku magiju i bez njih filmovi ne bi bili moguæi.“

Edlund ukazuje da su filmovi sami po sebi iluzija, serija slika koje daju utisak kretanja. Svake godine, po njegovim reèima, naèini za stvaranje filmske iluzije napreduju. Ove godine, Akademija odaje poèast novim soèivima i softveru Panavižna. Ed Di Djulio dobio je Oskara za životno delo za dostignuæa u razvoju Stedikema, stabilizacionog pomagala za držanje kamere u ruci. Nemaèki nauènik Uve Sasenberg je uz svog partnera Rolfa Šnajdera, dobio nagradu za softverski program ”trodimenzionalni ekvilajzer“. Ovaj program integriše kompjuterski proizvedenu sliku sa onom snimljenom na traci. Sasenberg kaže da je njegov sistem korišæen u mnogim novijim filmovima.

”Gospodar prstenova“ je dobar primer. Naš klijent, proizvodjaè filma, uradio je oko 200 kadrova sa našim softverom. Na primer, postoji scena kada jedan od glavnih likova, èarobnjak Gandolf, sedi na vrhu kule, a kamera se kreæe oko njega.

Kula je napravljena u kompjuteru, glumac je stvaran, a okruženje je minijaturni model. Sve zajedno besprekorno je uklopljeno u jednu sekvencu. Keri Filips iz kalifornijske kompanije koju je osnovao Džordža Lukas, tvorac ”Rata zvezda“, ”Industrijsko svetlo i magija“, dobio je nagradu za softver pod nazivom ”Sistem za kretanje èudovišta“, koji omoguæava bolju integraciju kompjuterskih likova i filmske trake.

”Volimo da se našalimo da Lukas nije želeo da njegovi likovi budu goli, pa je morao da pronadje tehnologiju koja mu omoguæuje da ih obuèe. Veæina digitalnih kreatura koje smo stvorili bili su dinosaurusi i životinje, èudovišta i druga manje humana biæa, i mislim da æemo u buduænosti vidjati sve više stvorenja koje podseæaju na ljude.“

Predsednik Akademije Frenk Pirson smatra da tehnologija ne može da zameni umetnost, ali da tehnièki eksperti proširuju moguænosti filma. Pirson, inaèe scenarista, kaže da su nauènici i inženjeri proširili vidike za ljude kao što je on.

”To su ljudi koji su u osnovi u toku jednog veka stvorili jezik, odnosno sintaksu i reènik filma, koji je u medjuvremenu znatno promenjen, pogotovo u poslednjim godinama. Sada sve što pisac ili režiser zamisle može da se stavi na traku, i da to izgleda uverljivo. Ovim ljudima mnogo dugujemo.“

Uz to, šali se Pirson, filmska industrija više ne odnosi kaskaderske žrtve pošto su opasne sekvence još uberljivije, ali potpuno bezbedne. Hoæe li tehnologija omoguæiti da na kraju živi glumci postanu nepotrebni? Verovatno ne, kažu funkcioneri filmske akademije. Mnoge scene u filmu jeftinije su i brže za snimanje kada ih rade živi izvodjaèi. Ipak, nauka i tehnologija poboljšavaju konaèan proizvod.

XS
SM
MD
LG