Linkovi

SAD se protive osnivanju trajnog medjunarodnog suda - 2002-03-01


Pjer-Rièard Prosper, ambasador u amerièkom Državnom sekretarijatu za pitanja ratnih zloèina, izneo je želju administracije da sudovi Ujedinjenih nacija za ratne zloèine u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi okonèaju rad najkasnije do 2008. godine. Tokom svedoèenja pred Odborom za medjunarodne odnose, u Predstavnièkom domu, ambasador Prosper je oštro kritikovao ta dva suda:

”U oba tribunala, profesionalnost jednog dela osoblja dovedena je u pitanje, uz sumnje o lošem upravljanju i zloupotrebama. U oba tribunala proces je povremeno bio veoma skup, neefikasan, prespor i daleko od svakodnevnog iskustva ljudi i žrtava,“ rekao je ambasador Prosper.

Ambasador Prosper je izjavio da æe Sjedinjene Države nastaviti da se zalažu za izruèenje bivših lidera bosanskih Srba, Radovana Karadžiæa i Ratka Mladiæa, Haškom tribunalu. Ali on je dodao kako Sjedinjene Države žele da se ubuduæe ratnim zloèincima sudi pred sudovima u njihovim zemljama:

”Naš cilj bi trebalo da bude, a to je i politièki stav ove administracije, da se zemlje podstièu da uspostave kredibilno pravosudje, umesto prenošenja odgovornosti na druge. Pošto su pravda i pravosudni sistem jedan od noseæih stubova svake demokratije, pozivanje na odgovornost zbog ratnih zloèina, uz poštovanje vladavine zakona od strane suverene države, trebalo bi podsticati u svakom trenutku,“ izjavio je Pjer-Rièard Prosper.

Ali èlanovi Kongresa su podeljenih gledišta o tom pitanju. Kongresmen Tom Lantos, iz Kalifornije, najistaknutiji demokrata u Odboru za medjunarodne odnose, koji je preživeo Holokaust, smatra da postoji potreba za medjunarodnim sudovima:

”Šta uraditi kada su poèinjeni užasni zloèini, a nacionalni pravosudni sistem ne postoji, nije sposoban, sudijama se preti, uplašene su ili nesposobne... bilo šta? Šta onda uèiniti?“

S druge strane, predsedavajuæi pomenutog odbora, republikanac iz Ilinoja Henri Hajd, nije tako siguran:

”Postoji drugi aspekt istog problema koji se zove ”redovan zakonski postupak.“ Nedužni ste sve dok se ne dokaže da ste krivi, imate pravo da se suoèite sa svedocima, imate pravo da pozivate svedoke. Ili æemo jednostavno da sve to ostavimo po strani, jer nemamo institucije koje æe to da rade, i da kažemo: sudiæe vam se pred ovim sudom, koji može da zna, ali i da ne zna ništa o ustavnim pravima, onako kako ih mi shvatamo, ovde u Americi.“

Sudija Patriša Vald, koja je od 1999. do 2001. radila u sudu za ratne zloèine poèinjene u bivšoj Jugoslaviji, branila je taj sud tvrdeæi da je pravedan:

”Sva pravila su iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, što se tièe prava optuženih,“ istakla je ona. ”To nije sudjenje pred porotom, ali optuženi imaju sva prava da iznose dokaze u svoju odbranu, da budu informisani o optužbama, imaju pravo na pravnu pomoæ, na dokazivanje samo realne krivice, pravo na žalbu. Sva ta prava postoje,“ rekla je sudija Patriša Vald.

Stav Bušove administracije prema trajnom Medjunarodnom kriviènom sudu u suprotnosti je sa stavom evropskih saveznika koji podržavaju njegovo osnivanje. Predsednik Klinton je potpisao sporazum o tom sudu, poslednjih nedelja svog mandata, ali ga nikada nije poslao Senatu na odobrenje. Sporazum o osnivanju Medjunarodnog kriviènog suda ratifikovale su 52 zemlje, ali da bi stupio na snagu potrebno je da mu pristupi još osam zemalja. Pristalice njegovog osnivanja veruju da æe sud poèeti sa radom u Hagu, kasnije ove godine.

XS
SM
MD
LG