Linkovi

Januš Bugajski: Nema rešenja bez referenduma - 2002-01-16


J.J.: Da li se pitanje Federacije može rešiti bez održavanja crnogorskog referenduma o nezavisnosti?

J.B.: Ne mislim da se može doæi do rešenja bez referenduma. Ako jedna strana želi dva mesta u Ujedinjenim nacijama, dve zastave i dve meðunarodno priznate države, a druga kaže - ”možete dobiti sve samo to ne“, onda nema srednjeg puta. Ne može se postiæi kompromis izmeðu dve potpuno suprotstavljene dve strane. Mislim da se u najbolju ruku može postiæi dogovor o nekim apsektima buduæih odnosa, bez obzira na ishod referenduma. Smatram da samo crnogorski narod treba da odluèi da li želi da obnovi svoju nezavisnost ili želi da bude deo nekakve jugoslovenske države.

J.J.: Da li æe Evropska Unija da vrši pritisak na Crnu Goru kao ranije?

J.B.: Evropska Unija vrši pritisak na Crnu Goru, ne samo verbalno - nego i potencijalnim ekonomskim pritiskom, diplomatskim i drugim putem. To æe se verovatno nastaviti. Lièno bih voleo da vidim politiku aktivne neutralnosti od strane meðunarodnih faktora. Drugim reèima, neutralni u odnosu na rezultat, ali aktivni u pogledu izgradnje demokratskog i ekonomski otvorenog društva u Crnoj Gori.

J.J.:Kako Amerika gleda na to?

J.B.: Sjedinjene Države imaju gledište slièno evropskom. No, u administraciji poèinje da se èuje mišljenje da treba ponovo razmotriti da li je oèuvanje Jugoslavije razlog našeg angažovanja ili su mir, stabilnost i stvaranje novih država glavni prioritet. Odnosno države koje neæe biti na našem teretu, nego æe nam omoguæiti da povuèemo svoje trupe i stvari prepustimo Evropi. Znaèi, mir, stabilnost i bezbednost regiona su važniji od oèuvanja Jugoslavije.

J.J.: Stvari još nisu rešene u susednoj Makedoniji. Šta mislite da æe se dalje dogaðati?

J.B.: Bojim se da æe na proleæe biti obnovljeni nemiri. Da li æe se razviti do ranijih razmera, kao prošlog proleæa, ili æe biti èak intenzivniji, niko ne može da predvidi. Verujem da ima još vremena da makedonska vlada pokaže da je ozbiljna u sprovoðenju sporazuma. Neki delovi iziskuju vremena, ali drugi mogu brzo da se sprovedu, naroèito u pogledu ustavnih promena. Takoðe smatram da æe ovog proleæa biti neophodno da se obnovi amerièko i evropsko posredovanje.

J.J.:Da li predviðate nove pritiske na makedonsku vladu?

J.B.: Biæe pritisaka na obe strane. I ranije je vršen pritisak na obe strane. Mnogo toga zavisi od razvoja dogaðaja u periodu do marta meseca. Sa odlaskom zime, verujem da æe albanska strana pojaèati pritisak na makedonsku vladu. Meðunarodni faktori æe tada morati da se ukljuèe. Oèuvanje makedonske države je od bitne važnosti ukoliko se želi izbeæi novi talas nestabilnosti na jugu Balkana.

J.J.: Kako ocenjujete to što Ibrahim Rugova u novom parlamentu nije izabran za predsednika Kosova? J.B.: Žalosno je što pored održanih izbora i ispoljene volje graðana, žitelji Kosova ne mogu da se slože o novoj vladi i izboru novog predsednika. Ipak, mislim da æe meðunarodna zajednica izvrštiti dovoljan pritisak da se postigne kompromisno rešenje oko izbora predsednika. Mislim da æe se to dogoditi u roku par nedelja.

J.J.:Kosovski Srbi, odnosno neki èlanovi koalicije Povratak su bili spremni da glasaju za Rugovu, ali su dobili uputstva iz Beograda da to ne èine. Da li smatrate da je dobro za kosovske Srbe što gledaju u Beograd a ne Prištinu? J.B.: Lièno mislim da kosovski Srbi treba da se okrenu Prištini na koju mogu da utièu. Da vas podsetim, da su sada u parlamentu proporcionalno zastupljeni u mnogo veæoj razmeri nego što ih brojèano ima. Albanske stranke su još meðusobno podeljene. Kosovski Srbi bi zbog svega mogli imati veliki politièki uticaj u Prištini. Problem je to što æe, ako nastave da gledaju u Beograd, ostati podozrenje kod albanskog stanovništva, koje æe ih smatrati petom kolonom. To istovremeno potkopava moguæu buduæu koegzistenciju sa Srbijom i takoðe podstièe radikalizam meðu kosovskim Albancima, koji tvrde da su Albanci pod stalnom pretnjom i da je rat neminovan u sluèaju povlaèenja NATO-a i Ujedinjenih nacija. Mislim da iz Beograda ne stiže ispravan stav. Trebalo bi odrediti da je u pitanju problem Kosova, pokrajinski problem, a ne problem u odnosima izmeðu Beograda i Prištine.

J.J.: Da li to znaèi da sve dok traje takvo mešanje nema stabilnosti na Kosovu? J.B.:Time se postiže obrnuto, potkopava se poverenje i nova vlada koja treba da se formira u Prištini, što je izgleda i cilj Beograda. To takoðe ide na ruku odreðenoj vrsti nacionalizma, koji posebno ispoljava Koštunica. I Ðinðiæ se prikljuèuje tome bez obzira na lièna uverenja. No, sve to odvlaèi pažnju od mnogo važnijih problema u Srbiji, poput reforme privrede koja je u veoma lošem stanju, teške nezaposlenosti i pitanja reintegracije zemlje u meðunarodnu zajednicu.

XS
SM
MD
LG