Linkovi

Lekcije terorizma - 2001-09-16


U svom osvrtu, saradnik Glasa Amerike Ed Vorner nam predstavlja poglede nekih analitièara o tome kako bi SAD trebalo da odgovore na teororistièke napade i koje korake treba preduzeti kako bi se borilo protiv terorizma.

U znak odgovora na teroristièke napade, neki vid amerièkog vojnog reagovanja se oèekuje uskoro. Èim dokazi postanu jasni, kaže jedan od glavnih vašingtonskih stratega, Vilijam Tejlor, Sjedinjene Države mogu da efikasno uzvrate. Pitanje je na koji naèin? “Mi imamo sposobnost, ali gde da je usmerimo? Jesu li u pitanju krstareæe rakete Tomahok, koje se lansiraju sa brodova? Vazdušni udari primenom bombardera B-2? Je li ovo uzvratni udarac koji zahteva specijalne jedinice, hiruršku akciju hvatanja svih terorista koje možemo da identifikujemo? Mi imamo dobre sposobnosti, èak èitav dijapazon. Ali obaveštajne informacije neophodne za donošenje odluke su kljuè u ovom trenutku”.

Gospodin Tejlor, koji je bio jedan od direktora Centra za strateške i medjunarodne studije, kaže da se valja èuvati stare vojne izreke: Deluj, makar i ako je pogrešno. Mi ne želimo da grešimo, on upozorava, zato što SAD, pored Osame Bin Ladena, imaju još mnogo potencijalnih neprijatelja. Desetine ljudi iz severne Afrike su, na primer, pohapšeni širom Evrope zbog planiranja teroristièkih napada protiv SAD: ”Ne možemo dozvoliti da nešto uradimo i da pogrešimo. Imamo li nešto više od verovatnog razloga da sumnjamo na odredjenu organizaciju? Imamo li obaveštajne informacije na osnovu kojih znamo gde im je sedište i gde su im vodje? Imamo li naèina da udarimo i uzvratimo bez ogromnih civilnih žrtava? Da se samo udari, bez stvarnog znanja šta æe se dogoditi je izuzetno glupa stvar”.

Amerièke obaveštajne službe su, naravno, sada izložene kritikama. Neki analitièari kažu da su one spektakularno zakazale u sluèaju teroristièkih napada. Jedna od kritika se odnosi na to što je Centralnoj Obaveštajnoj Agenciji bilo zabranjeno da regrutuje ljude za koje se zna da su kršili ljudska prava i imali nasilnu prošlost. To znaèi da su eliminisani svi koji bi mogli da se približe Bin Ladenu. Ipak, Džozef Naj, dekan Kenedijeve škole državnog upravljanja, upozorava da ne treba previše oèekivati od obaveštajaca. Mi slušamo o neuspesima, a ne uspesima obaveštajne službe, kaže Naj. Na primer, teroristièki napadi planirani tokom Zalivskog rata su oèigledno spreèeni. Isto se dogodilo i sa napadima planiranim za doèek novog Milenijuma: “Nije stvar u tome da obaveštajci stalno greše. Ali èak i ako su obaveštajne informacije dosta dobre, ako je planirano 100 napada, nije dovoljno spreèiti 99. Jednostavno, neuspeh koji predstavlja samo jedan odsto može da dovede do nesreæe kakvu smo upravo doživeli”.

Robert Mening, iz Saveta za medjunarodne odnose, kaže da se više pažnje mora usmeriti na odbranu kod kuæe. Potrebno je da se razmotri kako je državna uprava organizovana: “Da bi bili u stanju da se borimo sa ovakvom vrstom opasnosti, neophodno je da se napravi potpuno nov naèin povezivanja, tako da bi federalna agencija za vanredne situacije, kontra-obaveštajni deo FBI-ja, nacionalna garda i još ceo niz agencija mogle da deluju zajedno u borbi protiv terorizma”.

Èak i veoma aktivna kontra-obaveštajna služba neæe biti dovoljna, kaže gospodin Tejlor, ako amerièka politika nastavi da otudjuje ljude širom sveta - “u trenutku kada Sjedinjene Države nemaju baš veliku reputaciju kao internaconalisti, kada izgledamo kao da smo unilateralisti i kada smo spremni da uradimo sve što je neophodno u interesu SAD, bez obzira koga nagazimo tom prilikom”.

Džozef Naj smatra da teroristièki napadi ne bi smeli da utièu na promenu spoljne politike Sjedinjenih Država: “Ono što je od znaèaja je da mi budemo fer i da jednako tretiramo sve u okviru naše politike na Bliskom Istoku, da pokušamo da nastavimo mirovni proces, što mi moramo da poguramo bez obzira na probleme u tom delu sveta. Podjednako je važno da kod kuæe ne razvijemo sindrom da sumnjamo u druge ljude samo zato što su poreklom Arapi ili zato što veruju u Islam”.

Gospodin Naj kaže da bi, èak i u sluèaju da Sjedinjene Države povuku svoje trupe i vrate ih unutar amerièkih granica, snaga i uticaj koju ova zemlja ima i dalje stvarali neprijatelje - "uvek æe biti ljudi koji æe nas mrzeti zbog onoga što jesmo".

XS
SM
MD
LG