Linkovi

Kako se Kina od siromašne zemlje transformisala u svetsku silu?


Kako se Kina od siromašne zemlje transformisala u svetsku silu?

Kako se Kina od siromašne zemlje transformisala u svetsku silu?

<!-- IMAGE -->

Američki futurista Džon Nejzbit i njegova supruga Doris su 2006. godine osnovali Nejzbit institut za Kinu u pokrajini Tjandžin. Zatražili su od zaposlenih da prate kineske medije, nakon čega su prikupili stotine informacija kako bi stvorili sliku današnje Kine. Nejzbitovi u novoj knjizi opisuju kako se ta, nekada siromašna zemlja, transformisala u svjetsku silu.

Džon Nejzbit prisjeća se Kine prije više od 40 godina, kada ju je prvi put posjetio:

"Izuzetno primitivna 1960-tih i 70-tih. Zato je nevjerovatno sada biti u toj zemlji, sa najmodernijim gradovima i prevozom na svijetu”.

U novoj knjizi, objavljenoj u Sjedinjenim Državama i Kini, Nejzbitovi objašnjavaju kako je Peking to postigao, govoreći o takozvanim "stubovima" novog kineskog društva. Među njima je, kako navode, emancipacija uma.

"Vlada utvrđuje okvire onoga šta je moguće, šta treba uraditi i šta je zaštićeno, poput posebnih ekonomskih oblasti. U tim okvirima, ljudi mogu da daju svoj doprinos, kakav god žele, zato što na kraju sve potiče od njih”, kaže Džon Nejzbit.

<!-- IMAGE -->

Kina se kreće ka nekom obliku kapitalizma od 1980-tih i reformi koje je uveo tadašnji premijer Deng Ksijaoping. To je pomoglo u stvaranju nove Kine, smatra Doris Nejzbit:

"Deng Ksijaoping je shvatio da Kina nema previše koristi od komunizma, da centralno planiranje ne može da izvuče zemlju iz siromaštva, da moraju da uvedu tržišni kapitalizam i omoguće ljudima da rade ono za šta su talentovani i da pokrenu kinesku ekonomiju”.

Džon Nejzbit ističe da je eksperimentisanje u oblasti ekonomije glavni kineski trend:

"Imali su veliki broj ideja: ukidanje poreza na određeno vrijeme, posebno nadmetanje u trgovini i tako dalje ... i pratili su kako sve to funkcioniše. Nastavili su sa mjerama koje su dale rezultate, odbacili one koje nisu, utvrđujući svoj pravac”.

Moderna Kina se - umjesto imitacije - okrenula inovaciji, odnosno biotehnologiji, kompjuterima i automobilima na električni pogon:

"Predsjedavajući BYD-ija, kompanije za proizvodnju automobila na električni pogon, kazao je: ‘Nema šanse da sustignemo ili nadmašimo Ford ili druge zapadne kompanije kada je riječ o tradicionalnim vozilima. Ali kada je riječ o automobilima na električni pogon, nalazimo se na istoj polaznoj tački’”, objašnjava Džon Nejzbit.

U okviru tog procesa, Kina je kreirala svoj politički sistem.

"Sistem, koji se razvija u Kini, zovemo ‘vertikalnom demokratijom’, zbog njegove strukture od dna prema vrhu i obrnuto, odnosno smjernica koja se upućuju od vrha prema dnu i incijativa koje se kreću u obrnutom smjeru. Komunistička stranka vremenom će morati da se oprosti od svog naziva, zato što on ne oslikava suštinu stranke", priča Doris Nejzbit.

Dok mlađe generacije uživaju u većim slobodama od svojih roditelja, kritičari prilika u Kini primjećuju da Peking i dalje ima čvrstu kontrolu nad vjerom, pravosudnim sistemom, slobodom izražavanja i medijima, uključujući i pristup internetu. Ta ograničenja međutim nisu usporila napredak Kine na globalnim tržištima. U poslednjih 30 godina, kineski bruto domaći proizvod u prosjeku je rastao 10 odsto na godišnjem nivou. I zemlja je na putu da postane druga po veličini svjetska ekonomija. Svijet bi trebalo da posmatra Kinu kao priliku, a ne prijetnju, smatra Džon Nejzbit:

"Želite da budete konkurentni i istovremeno kooperativni u odnosima sa Kinom. Izaberite svoj način na koji ćete to postići, ali iskoristite priliku koju Kina predstavlja za cijeli svijet”.

Nejzbitovi naglašavaju da bi svijet trebalo da očekuje dalje sazrijevanje i razvoj Kine, dok ta zemlja postaje sve aktivniji igrač u međunarodnoj zajednici.

XS
SM
MD
LG