Linkovi

Obeležavanje 50 godišnjice pokreta za građanska prava


Obeležavanje 50 godišnjice pokreta za građanska prava
Obeležavanje 50 godišnjice pokreta za građanska prava

Februar je Mesec crnačke istorije u SAD. Tokom celog meseca odaje se počast ljudima i obeležavaju događaji koji su uticali na istoriju Afroamerikanaca. Jedan od vrhunskih momenata dogodio se pre pola veka kada su četvorica crnačkih studenata u Severnoj Karolini naručili ručak u restoranu rezervisanom samo za belce. Njihova akcija dala je novi podstrek pokretu za građanska prava i borbi miliona Afroamerikanaca za rasnu i socijalnu jednakost u Sjedinjenim Državama.

<!-- IMAGE -->

Stotine ljudi okupilo se u bivšoj robnoj kući Vulvort, u znak sećanja na događaj od pre pedeset godina. Inspirisani aktivnostima Dr. Martina Lutera Kinga, četvorica studenata sa Univerziteta države Severne Karoline, naručili su jelo za pultom u restoranu robne kuće Vulvord rezervisanom samo za belce, ali im nije pružena usluga. To se dogodilo 1. Februara 1960.

„Svi smo u duši znali da je segregacija zlo“.

Džozef Meknil je imao svega 17 godina, kada je zajedno sa svojim prijateljima odbio da se pomeri sa mesta koje su mogli da zauzmu samo belci. U to vreme mogli su da budu uhapšeni zbog kršenja takozvanih „Džim Krou“ zakona po kojima su crnci i belci sedeli odvojeno na javnim mestima, kao što su bisokopi, hoteli i restorani.

„I da su nas pritvorili nedelju dana ili nekoliko dana, pa i mesec dana, smatrali smo da je vredelo da pokušamo da se simbolično suprotstavimo rasnoj segregaciji.“

Frenklin Mekejn kaže da je učestvovao u protestu zbog diskriminacije koja ga je svuda okruživala.

„Bio sam spreman da preduzmem nešto da sebi dam malo oduška, malo dostojanstva, ljudskosti, pa i muževnosti. Srećom, naišao sam na još trojicu momaka sličnog mišljenja.“

Džibril Kazan iz Grinzboroa se priseća šta im je kelnerica - belkinja tada rekla.

„'Šta tražite?' Mi smo vrlo učtivo odgovorili da bi hteli da naručimo jelo. A ona je pitala - zar nam nije poznato da se na tom mestu ne poslužuju crnci, čiji se pult nalazi na drugoj strani, pored kojeg može samo da se stoji. A mi smo rekli: 'Hvala gospođo, mi bismo više voleli da sedimo ovde.'“

Nekoliko dana kasnije, zamoreni diskriminacijom, još neki crnci, pa čak i neki belci, pridružili su se ovom protestu. Džozef Meknil kaže da je u jednom trenutku više od 500 studenata zauzelo pultove za ručavanje u Vulvortu i drugim radnjama sa pultovima za ručavanje samo za belce.

„Činili smo ono što je bilo potrebno. I ne samo to, nego smo nastavili da se vraćamo dan za danom, kao što smo rekli da ćemo da uradimo, ako ne otvore pultove za sve.“

<!-- IMAGE -->

Dugogodišnji aktivista za građanska prava, Džulian Bond kaže da su ovi protesti doneli preokret u pokretu za građanska prava tokom 1960-ih.

„To je podstaklo određen aktivizam u pokretu za građanska prava, koji je sve do tada bio ograničen na aktivizam u okviru pravosudja. Odjednom, akcija na ulicama postala je deo političke scene i sredstvo pokreta, izmenivši sve.“

U julu 1960. posle gubitka od 200.000 dolara u poslovanju, Vulvort je pristao da ukine segregaciju u lancu svojih robnih kuća, dozvolivši crnicma da sede gde žele u restoranima.
Istoričarka Loni Banč kaže da kampanja u Grinzborou nije bila prvo mesto ovakvih protesta, ali da je privukla pažnju nacionalnih medija i podstakla stotine sličnih protesta širom zemlje.

„Obeležavanje protesta u Grinzborou u stvari predstavlja proslavu protesta u drugim južnjačkim mestima i mnogim gradovima na severu zemlje.“

Džibril Kazan kaže da mu čini čast što zauzima mesto u istoriji, ali on to pripisuje mudrosti svojih predaka.

„Desilo se da smo nas četvorica bili blagosloveni u preduzimanju akcije koja se proširila na celu zemlju, ali sve je moguće postići ako se veruje u to, što su me drugi naučili.“

Na 50-godišnjicu protesta u Grinzborou, započelo je još jedno poglavlje pokreta za građanska prava, zahvaljujući novom međunarodnom muzeju istorije građanskih prava. Lideri crnačke zajednice žele da taj muzej bude trajni simbol žrtava velikog broja Afroamerikanca podnetih u borbi za rasnu i socijalnu jednakost.


XS
SM
MD
LG