Dokumentarni filmovi su uglavnom bili ignorisani u američkim medijiima sve do kraja osamdesetih, kada je reditelj i glumac Robert Redford doneo odluku da iskoristi svoj prestižni filmski festival Sandens kao platformu za promociju takvih ostvarenja. To izgleda da funkcioniše.
<!-- IMAGE -->Filmovi premijerno prikazani na prethodnim festivalima – poput
dokumentaraca "Supersize Me" i Al Gorovog "An Inconvenient Truth",
nagrađenog Oskarom – primeri su za to kako dokumentarci mogu da budu
katalizatori promena.
Robert Redford kaže da je film sada najmoćnija alatka za novinare i aktiviste.
"Vizuelni imidž snažno privlači pažnju ljudi pa je film sada naš novi jezik. Videćemo kuda će sve to ići", rekao je Redford.
Jedan
od filmova čiji se autori nadaju da će pokrenuti ljude na akciju je
"Climate Refugees", u prevodu Izbeglice zbog klime. Reditelj Majkl Neš
putovao je širom sveta snimajući ljudske zajednice raseljene zbog
ekoloških katastrofa.
"Trenutno smo na raskrsnici, jer su
prenaseljenost, preterana potrošnja, nedostatak resursa i promena klime
uzrokovali selidbe miliona i miliona ljudi. Ljudi su se oduvek selili,
ali je ranije bilo slobodnih teritorija. Sada postoje granice, koje oni
prelaze i izazivaju konflikte, koji se pretvaraju pitanja nacionalne
bezbednosti", kaže Neš.
Ujedinjene nacije procenjuju da u svetu
postoji više od 25 miliona klimatskih izbeglica i očekuju da će se
njihov broj udvostručiti tokom narednih pet godina. Ljudi u
najnerazvijenijim i ostrvskim državama biće prvi i najteže pogodjeni.
Sjedinjene
Države troše 25 odosto svetske energije i jedan su od dva najgora
zagadjivača u svetu, što je glavni razlog klimatskih promena. Nešov
film predstavlja poziv na akciju, kaže američka senatorka Barbara
Bokser. Ona je prisustvovala premijeri filma i govorila o uticaju koji
bi on mogao da ima na novi zakon o klimatskim promenama.
"Nećemo
još dugo imati priliku za akciju. Moramo da delujemo sada i Senat mora
da deluje, jer je Predstavnički dom to već učinio. Predsednik Obama je
spreman. Moj odbor za očuvanje čovekove sredine je delovao, a potom smo
zastali. Ali ovaj film bi trebalo da nam pomogne da se pokrenemo sa
mrtve tačke", rekla je senatorka Bokser.
Majkl Neš je jedan od
reditelja nove generacije koji su intenzivno fokusirani na praćenje
današnjih vitalnih pitanja, kaže direktorka dokumentarnog programa u
Sandens institutu, Kara Mertes.
"Sve više primećujemo da ako se
ne organizujete i na filmskom planu - propuštate priliku. Kad se ljudi
zainteresuju za neku priču požele da postanu deo nje. Oni istinski žele
da budu deo priče koju su upravo videli", kaže Mertes.
Kara
Mertes dodaje da dokumentarni filmovi podstiču novu vrstu dijaloga
širom zemlje, u kojima zajednice raspravljaju o pitanjima pokrenutim u
filmovima.
Jedno od tih pitanja je obrazovanje, a film
prikazan na ovom festivalu koji istražuje tu temu zove se "Waiting for
Superman" - Čekajući Supermena.
"Volim ovu decu i želim da
ispričam na pravi način njihovu priču i njihovu ideju. Smatram da bi ih
razočarao, ako to ne bih uradio na pravi način", kaže reditelj tog
filma, Dejvis Gugenhajm.
Više od 70 odsto 14-godišnjaka u
Americi ne umeju da čitaju na nivou svog uzrasta, a većina nikada to neće ni postići. Dejvis Gugenhajm nastoji da promeni tu statistiku.
Dobitnik Oskara za film "An Inconvenient Truth" vratio se na Sandens
festival sa još jednim hitom. "Waiting for Superman", koji je na
festivalu dobio nagradu publike, govori o katastrofalnom stanju u kojem
se nalazi obrazovni sistem u Sjedinjenim Državama.
"Ovaj film
neće dovesti u red obrazovanje u državnim školama. Ali ako možemo da
razgnevimo dovoljno veliki broj majki i očeva, koji shvataju da kriza
postoji i zahtevaju da njihovo dete ide u dobru školu, onda imamo šansu
da rešimo ovaj problem", kaže Gugenhajm.
Poput sve većeg broja
aktivističkih dokumentaraca, "Waiting for Superman" će biti prikazan u
bioskopima čija je publika više naviknuta da bude zabavljena nego obaveštena.