Kosovo će postati uvaženi član medjunarodne zajednice uprkos tome što
Beograd ulaže sve napore da blokira proces priznavanja njegove
nezavisnosti, izjavio je u Vašingtonu kosovski ministar inostranih
poslova Skender Hiseni. Hiseni, koji u američkoj prestonici prisustvuje
molitvenom doručku, u izlaganju na Univerzitetu Džons Hopkins sumirao
je dostignuća i izazove sa kojima se Kosovo suočava dve godine posle
proglašenja nezavisnosti.
Šef kosovske diplomatije naveo je da
je 65 zemalja priznalo nezavisnost Kosova ali i priznao da veliki broj
država, medju kojima i pet članica Evropske unije to još nije učinio.
Hiseni smatra da se neke zemlje uzdržavaju od priznanja nezavisnosti
jer čekaju savetodavnu odluku Medjunarodnog suda pravde, iako veruje da
ta presuda neće nužno i usloviti njihov stav. U izjavi za naš program,
Hiseni je izrazio uverenje da će sud presuditi u korist Prištine.
„Ne
vidim nikakvu mogućnost da sud zaključi da kosovska nezavisnost nije u
skladu sa medjunarodnim pravom, jer u njemu ne postoji nikakvo pravilo
ili norma koja zabranjuje proglašenje nezavisnosti nekog entiteta. Zato
smo tako sigurni da će sud na kraju zaključiti da proglašenje naše
nezavisnosti nije bilo nelegalno. To je pitanje velike političke
dimenzije i značaja, pitanje rezervisano za političke lidere i
političku akciju, i to se desilo na Kosovu, demokratski izabrani
predstavnici naroda proglasili su nezavisnu državu. Mi smo uvereni u
nepristrasnost suda i sigurni da će ishod biti pozitivan“, istakao je
Hiseni.
Medju dostignućima ostvarenim posle proglašenja
nezavisnosti, Hiseni je pomenuo izgradnju državnih institucija na bazi
novog, modernog ustava, članstvo u Svetskoj banci i Medjunarodnom
monetarnom fondu, te rast bruto društvenog proizvoda i napredak u
procesu decentralizacije. Uprkos boljem odzivu srpske manjine na
lokalnim izborima na Kosovu, integracija severnog dela Kosova ostaje
veliki izazov za Prištinu. Ministra Hisenija pitali smo da
prokomentariše ocenu šefa UNMIK-a Lamberta Zanijera da je prisustvo
njegove misije i dalje neophodno na severu Kosova, na neodredjeno
vreme.
„Bez obzira na pitanje nadležnosti, sada je ključno da
se normalnost i vladavina zakona uspostave na severu. Mi saradjujemo sa
EULEX-om i Medjunarodnom civilnom kancelarijom kako bi se vladavina
zakona ponovo uspostavila. Moram da kažem da, nažalost, Beograd u tome
ne pomaže, više puta smo ga pozivali da saradjujemo na pitanjima od
značaja za srpsku zajednicu na Kosovu, ali Beograd naravno sve to
uslovljava nekim razgovorima o statusu. Status Kosova je rešen, Kosovo
je nezavisno i nikada se nećemo vratiti razgovorima o statusu ali smo
spremni da razgovaramo o mnogim pitanjima od zajedničkog interesa.“
Šef
kosovske diplomatije je podvukao da je koncept podele Kosova trenutno
najopasnija ideja kada je reč o stabilnosti zapadnog Balkana. Umesto
prekrajanja granica bilo koje članice bivše Jugoslavije, region treba
da se okrene procesu integracija i zajedničkoj evropskoj budućnosti, a
EU verovatno ne želi da, prijemom zemalja zapadnog Balkana jednog dana
nasledi problem srpskog nepriznavanja kosovske nezavisnosti – poručuje
Hiseni.