Linkovi

Obama stabilizovao finansijsku krizu, ali podaci uznemiravaju


Iako je nasledio, prema njegovim rečima, “haos”, predsednik Barak Obama se pre godinu dana zarekao da će uraditi sve što je u njegovoj moći da problematičnu američku ekonomiju dovede u red. Sudeći prema nekim bitnim pokazateljima, izgleda da je predsednik uspeo da stabilizuje najgoru finansijsku krizu od doba Velike depresije. Ipak, ekonomisti ukazuju da naizgled poboljšana ekonomska situacija krije uznemirujuće statistike – da je skoro svaki peti Amerikanac izgubio posao ili je u potpunosti prestao da ga traži.

Kada se nezapamćena masa ljudi okupila ispred Kapitola hladnog januarskog jutra 2009, berzanski indeksi su padali iz minuta u minut dok se mesečno zatvaralo čak 600 hiljada radnih mesta. Mnogi su bez obzira na hladnoću došli da prisustvuju istorijskom dogadjaju; neki u potrazi za nadom u tim teškim vremenima.

“Danas smo suočeni sa velikim problemima, koji su ozbiljni i kojih je mnogo. Njih nećemo moći da rešimo lako ili u kratkom vremenskom periodu. Ali znaj ovo Ameriko: rešićemo ih”, rekao je predsednik Obama u svom inauguracionom govoru.

Kada je Barak Obama postao 44. američki predsednik, recesija je već odnela 3 miliona poslova. Tokom jedne godine, taj broj se udvostručio. Autoindustrija je propadala, banke su sve redje davale kredite, a Amerikanci su gubili svoje domove u rekordnim brojevima. Potrošači, inače glavna pokretačka snaga američke ekonomije, prestali su da troše što je situaciju učinilo još složenijom. Medjutim, godinu dana kasnije, ekonomista Elis Rivlin kaže da su agresivne mere, koje je preduzela Obamina administracija, izgleda zaustavile krvarenje:

"Bio mu je poveren vanredno težak zadatak i u tom kontekstu je postigao dobre rezultate”.

Kako bi zaustavila ekonomski kolaps, administracija je povukla kontroverzan potez izbavivši banke za koje je smatrala da su previše bitne da bi bankrotirale. Federalne rezerve su smanjile kamatne stope ne bi li ohrabrile banke da ponovo počnu da pozajmljuju novac. A onda, uprkos žestokom protivljenju Republikanaca, Kongres je odobrio stimulativni paket u iznosu od skoro 800 milijardi dolara u cilju stabilizacije finansijskog sistema i pokretanja tržišta rada.

“Sve te mere su doprinele činjenici da se pad nije nastavio i da se ekonomija stabilizovala i, nadamo se, da će iduće godine početi da napreduje”, kaže Elis Rivlin.

Zbilja, poverenje u Vol strit se povratilo, a indeksi su proteklu godinu završili u najvećem skoku od 2003. Banke, koje su dobile sredstva iz Programa za olakšice ostvarile se neočekivani profit i otplatile milijarde dolara duga, što je Federalnim rezervama donelo zaradu od 46 milijarde dolara. Ali po koju cenu? Godinu dana otkako je Obama preuzeo dužnost predsednika, stopa nezaposlenosti je dvocifrena, a deficit zemlje iznosi rekordnih 1,4 biliona dolara.

Konzervativni politički analitičar, Ron Heskins iz Instituta Brukings je predsednika ocenio sa dvojkom zbog načina trošenja iz budžeta iako priznaje da je to možda sprečilo veću katastrofu:

“Opasno je kada se vlada u tolikoj meri umeša u ekonomiju i to me zabrinjava, mada finansijski sistem nije potpuno propao”.

Heskins navodi da je porast stope nezaposlenosti dokaz da vlada ne može sve da popravi:

“Nezaposlenost će verovatno biti najtmurnija godišnja statistika. Kako sada stvari stoje, izgleda da ćemo imati još nepovoljnih meseci, a tržište rada se neće oporaviti kao što je to bio slučaj posle nekih ranijih recesija”.

Elis Rivlin, medjutim, kaže da Obama zaslužuje pohvale za suočavanje sa problemima:

“Kada sam prošle godine slušala prognoze nekih ekonomista, koji su govorili da ćemo se vratiti na pozitivan rast do kraja godine, mislila sam da su samo optimisti. Medjutim, ispostavilo se da su bili u pravu. Povratili smo pozitivan rast do kraja godine, dakle nije bilo katastrofalno koliko sam se plašila da će biti”.

I protivnici i pobornici predsednika Obame slažu se u jednom - iako se američki ekonomski učinak poveća u 2010. i više Amerikanaca dobije poslove, privreda će se suočiti sa ozbiljnijim problemom: naglim rastom državnog deficita i nacionalnim dugom za koji se procenjuje da iznosi više od 12 biliona dolara. To je broj 12 sa 12 nula ili približno 40 hiljada dolara po svakom muškarcu, ženi i detetu koji žive u Sjedinjenim Državama.

XS
SM
MD
LG