Linkovi

Ocene Obaminog mandata u Evropi i na Bliskom istoku


Izborna pobeda Baraka Obame prošlog novembra dočekana je sa ogromnim entuzijazmom širom sveta. Većina Evropljana očekivala je od novog američkog predsednika da obnovi transatlantsko partnerstvo, bude predan miru i povede borbu protiv globalnog zagrevanja. Na Bliskom Istoku rodila se nada će Obama biti usređen na rešavanje izraelsko-palestinskog konflikta. Taj entuzijazam je, po svemu sudeći, opao.

Gde god je bio u poseti, američki predsednik privlačio je pažnju ogromnog broja ljudi. Dočekan je kao rok zvezda kada je početkom godine posetio Evropu. Bio je simbol nade i nadahnuća za mnoge Britance kao što su Nina i Sajmon, studenti na Kraljevom koledžu, u Londonu.

Mislim da je on pokazao da bez obzira na poreklo svi ljudi mogu da ispune svoje snove“, kaže Nina.

"Njegov čitav nastup je u stvari veoma impresivan“, smatra Sajmon.

Obamino obećanje da će sprovesti promene i okrenuti se svetu dobilo je široki odjek u javnosti, pa je čak dobio Nobelovu nagradu za mir nepunih godinu dana od preuzimanja predsedničke dužnosti. Evropljanima se svidela najava promene, ali tražili su i konkretne stvari, kaže Tomas Valašek, direktor za spoljnu politiku i odbranu u londonskom Centru za Evropsku reformu.

„Imamo ogroman interes u osobi koja je na kormilu Sjedinjenih Država. Obama je popularan širom sveta zato što kaže da želi da uključi sve aktere -- sve Kine i Rusije ovog sveta -- da zajednički upravljaju globalnim sistemom. Fantastično je popularan.“

Posle skoro godinu dana mandata, rat u Iraku se privodi kraju, ali još uvek traje nasilje, mada je zemlja mnogo stabilnija. Sjedinjene Države će uskoro da upute dodatne trupe u Avganistan i traže od NATO partnera da učine isto. Iran i Severna Koreja ne pokazuju nikakve znake da odustaju od svojih nuklearnih ambicija. Ni napori za postizanje globalnog dogovora u borbi protiv klimatskih promena nisu bili naročito uspešni, na konferenciji u Kopenhagenu ovog meseca. Previše veliki broj nerešenih pitanja umanjo je entuzijazam javnosti za američkog presednika, kaže Valašek.

On je pokrenuo veoma mnogo pitanja, veoma veliki broj problema i teškoća, ali izgleda da ne ume da ih privede kraju.“

Slično ocene mogu se čuti i na Bliskom Istoku. Muslimani su toplo pozdravili govor predsednika Obame na Kairskom univerzitetu, u junu ove godine. Profesor na Kairskom univerzitetu, Hasan Nafae, kaže da je govor probudio nadu da će doći do promene američke politike.

Prisustvovao sam tom divnom govoru. Ali, bojim se da su ljudi pomalo izgubili veru da će on moći da menja stvari, naročito u pogledu arapsko-izraelskog konflikta.“

Glavno pitanje je oduvek bio izraelsko-palestinski sukob. Predsednik Obama je na početku zahtevao od Izraela da zaustavi izgradnju jevrejskih naselja na Zapadnoj obali u cilju obnavljanja izraelsko-palestinskih mirovnih pregovora. Međutim, kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu to odbio, predsednik Obama se povukao, pristavši na delimično zamrzavanje te izgradnje. Za Palestince kao što su Radi i Džumana Džaraji, koji žive u Ramali na Zapadnoj obali, to samo potvrđuje jednostranu podršku Sjedinjenih Država Izraelu.

„Pre godinu dana svi smo se nadali, ali sada više ne. Sada optužujemo Sjedinjene Države da pružaju neograničenu podršku Izraelu. Voleli bismo da vidimo pravedan odnos Sjedinjenih Država da bi se postigli mir i jednakost u regionu“, navodi Radi.

„Cenim ga kao čoveka. Ali razočarana sam. Mogu da tvrdim da je reč je o američkoj politici, koja se nikada neće promeniti“, ističe Džumana.

Vlada zabrinutost da se prilike ispuštaju. Ali, Tomas Valašek uzvraća da su očekivanja možda bila prevelika.

„Naravno, bio je to na neki način nemoguć zadatak. Previše smo očekivali od njega. Čak da može da hoda po vodi, ne bi bio u stanju da ispuni sve.“

Bez obzira što je Obamina popularnost opala, njegov naglasak na diplomatiji uživa široku podršku. U predstojećoj godini u kojoj se očekuju dalje teškoća, svi će pažljivo pratiti korake američkog predsednika.

XS
SM
MD
LG