Linkovi

Koliko se u Srbiji podržava saradnja sa Hagom?


Bez obzira što poslednje istraživanje javnog mnenja Misije OEBS u Srbiji i Beogradskog centra za ljudska prava pokazuje da opada podrška saradnji sa Hagom i hapšenju i isporučenju Ratka Mladića, ovi pokazatelji su ipak relativna stvar. Tokom poslednje decenije odnos prema Hagu je uglavnom hladan, mada je bilo i perioda "otopljavanja".

Iako se gotovo dve trećina građana Srbije protivi hapšenju i isporučenju Ratka Mladića Tribunalu u Hagu, da kojim slučajem bivši komandant Vojske Republike Srpske koji je više od decenije u bekstvu, sutra bude uhapšen – ništa se veliko ne bi dogodilo, ocenjuje Jovo Bakić, docent na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

"Ratko Mladić ako bude uhapšen, on će biti izručen i apsolutno se ništa neće desiti. Emotivna vezanost za Ratka Mladića nije tolika koliko bi na prvi pogled rezultati istraživanja govorili. Ništa se tu neće dogoditi. Pa da li se desilo nešto kada je Radovan Karadžić uhapšen i izručen? Ništa", kaže Bakić.

Pre samo tri godine svega trećina građana protivila se izručenju Ratka Mladića Hagu. Danas taj procenat je udvostručen – sa 32, broj onih koji se protive hapšenju Mladića skočio je na čak 64 odsto. Razloge za ovaj skok Jovo Bakić vidi pre svega u samom Tribunalu – posle oslobađajućih presuda Ramušu Haradinaju i Naseru Oriću promena raspoloženja građana je logična.

"Haški tribunal nije odigrao ulogu kakvu je trebalo da odigra. Haški tribunal je trebalo da «ni po babu, ni po stričevima» utvrdi krivicu ljudi, bez obzira na ti kojoj strani pripadaju. I tako da sudi", priča on.

Na nedavnom objavljivanju rezultata istraživanja o odnosu građana prema Haškom tribunalu, koje su sproveli Misija OEBS u Srbiji i Beogradski centar za ljudska prava, profesor Vojin Dimitrijević je ocenio da se odbijanje da se Mladić izruči svodi na urođenu odbojnost prema činjenici da je pripadnik vlastite nacije kriv.

"Odbijanje podrške za hapšenje Mladića se svodi na to da to njegovo gonjenje nema veze sa Evropskom unijom, da nema veze sa željom da se pridružimo. A kao što vidite ta pragmatična motivacija počinje da jenjava poslednjih godina. Zato što se verovatno stekao utisak da mi ionako nećemo moći da uđemo brzo u Evropsku uniju", ocenjuje profesor Dimitrijević.

Sa druge strane, istraživanje pokazuje i da više od polovine građana – njih 55 odsto smatra da Srbija treba da sarađuje sa Hagom. Od toga, samo 15 odsto građana smatra da je to potrebno u interesu pravde, dok ostali podržavaju saradnju da bi se izbegle sankcije ili zato što to može da donese neku korist.

"Građani su tu zauzeli jednu amoralnu poziciju zato što kažu – da treba sarađivati, a sa druge strane – ne treba Ratka Mladića izručiti. To je jedna zaista nenormalna i nemoralna pozicija", ocenjuje Jovo Bakić.

Konačno, vrlo je zanimljiv i podatak da čak 66 odsto građana misli da je pravosudni sistem Srbije sposoban za suđenje ratnim zločinima.

"Specijalni sud je do sada pokazao priličnu nezavisnost, nepristrasnost i objektivnost. Sa te strane, može se očekivati da bi čak i suđenje Ratku Mladiću taj sud mogao da obavi", smatra Bakić.

"Veoma je važna činjenica da 46 odsto ispitanika smatra da treba nastaviti suđenja za ratne zločine u Srbiji kada haški Tribunal prestane sa radom. Mislim da je to upravo suočavanje sa prošlošću. Ljudi su shvatili da je ovaj posao veoma važan i da ne može ostati nezavršen", kaže Bruno Vekarić.

Dobar deo odgovornosti za ovakve stavove građana snose, po mišljenju Bakića i srpske vlasti, sve vlade od 2000-te naovamo jer su pokazivale veliki stepen pragmatičnosti kada je u pitanju Hag i večito su balansirale između pritiska iz Evrope i sveta i raspoloženja ovdašnjeg javnog mnenja.


XS
SM
MD
LG