Koji su glavni strateški ciljevi SAD u Avganistanu i Pakistanu? Da li
će se međunaraodna zajednica aktivnije angažovati na tom području? Šta
će biti sa nuklearnim programom Irana? Za „Glas Amerike“ o ovim temama
govori saradnik instituta KEJTO, Stenli Kober.
Kober: „Glavni
američki strateški cilj je da se spreči dalje delovanje al-Kaide i
Talibana, koji su se neočekivano regrupisali i reaktivirali,
ugrožavajući ne samo naše pozicije i pozicije avganistanske vlade, već
i samog Pakistana. U Vašingtonu su formulisana tri glavna pristupa
rešavanju tog problema: prvi je kontinuirani i selektivni
kontra-teroristički napadi, unapređenje obuke avganistanske vojske i
pomirenje sa manje radikalnim talibanskim elementima; drugi bi bili
napadi koji bi bili usredsređeni više na al-Kaidu koristeći specijalne
operativne snage i bespilotne letelice radi stalnog pritiska na
izolovane terorističke grupe; i treće, strategija ograničenja i
sprečavanja širenja aktivnosti neprijatelja, koncept koji potiče iz
perioda hladnog rata, da se neprijatelj zaokruži i izoluje, kao što je
to bio slučaj sa Sovjetskim Savezom“.
Glas Amerike: Da li će
administracija predsednika Obame biti u stanju da aktivnije angažuje
međunarodnu zajednicu u Avganistanu ili Pakistanu?
Kober: „Mi
pokušavamo da to učinimo. Na primer, Rusija će dozvoliti da se njena
teritorija koristi za dostavljanje vojnog materijala i opreme u
Avganistan. Postoje indikacije da Indija i neke regionalne zemlje žele
da pomognu, mada u tom procesu postoje i problemi. Jedan je Iran,
koji je susedna zemlja Avganistanu, zatim Irak, pa i raniji istorijski
problemi i konflikti između Indije i Pakistana. Tu bi opet od pomoći
mogli da budu Rusija, Kina i Saudijska Arabija, što SAD pozdravljaju u
svetlu jakog i rastućeg otpora nekih evoropskih zemalja vojnom
angažovanju u tom reigonu“.
Glas Amerike: Kakav razvoj događaja očekuje predsednik Obama u pogledu iranskog nuklearnog programa?
Kober:
„Mislim da se Vašington nada da će biti postignut neki sporazum, mada
to neće biti lako. Naravno, teba imati na umu da se ne radi o
postizanju sporazuma samo između SAD i Irana, već su u pitanju i druge
zemlje. Tu je i Izrael. Izraelski premijer Netanjahu je pre mesec dana
bio u tajnoj posetu Moskvi radi razgovora o iranskom pitanju, što je
indikacija ozbiljnosti problema, mogućem intenzivnijem angažovanju
Rusije, pa i pojedinih zemalja Evropske unije. Drugim rečima, brojni
akteri su angažovani, a sve opcije su na stolu“.