Linkovi

Izgubljeno 85 odsto svetskih mrestilišta ostriga


Prema jednoj nedavnoj studiji, 85 odsto sprudova sa ostrigama u svetu je nestalo, iako su te školjke - osim što su jestive - od ključne važnosti za život u okeanima. U zalivu Česapik, nedaleko od Vašingtona, sada se sprovodi nekoliko programa za obnovu njihovih staništa.

Širom sveta, ostrige se već vekovima smatraju za delikates. Pošto se brzo razmnožavaju, lovci na školjke vadili su ih kao da je izvor neiscrpan. Ali vremenom, količina izvađenih školjki prevazišla je prostu reprodukciju. Najnovije studije pokazale su da su se sprudovi sa školjkama smanjili za 85 odsto. Međutim, ostrige su neobično važna karika u životu u morima.
Stručnjaci preporučuju niz mera, kao što je stavljanje ostriga na spisak ugroženih vrsta, stavljanje njihovih staništa pod zaštitu, korišćenje njihovih praznih ljuštura za obnavljanje sprudova i podsticanje lovaca da odgajaju ostrige. Beri Truit je glavni konzervator u Odeljenju za zaštitu prirode na obalama države Virdžinije.

"Ostrige su važne jer doprinose ekosistemima u zalivima i ušćima reka. Prečišćavaju vodu i uklanjaju sedimente. Deluju kao inženjeri hidrologije, jer stvaraju staništa za druge organizme," kaže Truit.

Zaliv Česapik, na obali Atlantika, nekada je bio centar industrije školjki u Americi. Ali preteran ulov, zagađenja i bolesti pobili su u poslednje dve decenije 90 odsto ostriga. Kraj gradića Ojstera, Beri Truit i Bo Lask, predvode projekat obnove njihovih staništa.

"Ove bele ivice pokazuju da u ovo doba godine ostrige brzo rastu," kaže Truit.

Na obnovljenom sprudu ostrige rastu jedne preko drugih. Sada je oseka, ali kroz nekoliko sati sve će biti pod vodom.

"Ove male ostrige rastu povrh velikih koje su ispod," kaže Truit.

Jedna od teškoća u obnavljanju sprudova je pronalaženje praznih ljuštura.

"Ostrige se vade već stotinama godina, a ljušture su korišćene za gradnju puteva i proizvodnju kalcijuma za farme pilića, umesto da su vraćane u vodu da bi na njima rasle nove školjke," kaže Truit.

Pre godinu dana eksperimentalno je započeto korišćenje specijalnih betonskih blokova, takozvanih dvoraca za ostrige. Odeljenje za zaštitu prirode sada štiti više od 160 kvadratnih kilometara priobalja, gde obnavlja osnovne karike lanca - močvarno rastinje, alge i ostrige. Ali naučnici kažu da će budućnost zavisiti najviše od veštačke izgradnje i adekvatnog čuvanja staništa - takozvane akvakulture. Profesor Mark Lakenbek, iz Okeanografskog instituta države Virdžinije, kaže da je akvakultura sada odgovorna za najveći deo proizvodnje ostriga u svetu.

"Reč je o tome da su ostrige izložene raznim vrstama stresa - od kvaliteta vode, preko cvetanja algi do visokog procenta sedimenata, pa su neka mesta već potpuno izgubljena," kaže Lakenbek.

Između ostalog, ostrige filtriraju hranljive materije koje inače dovode do cvetanja algi. Ali Lakenbek kaže da je ta njihova sposobnost ograničena, jer toksini pomešani sa hranljivim materijama izazivaju bolesti i smrt ostriga.

"U akvakulturi možemo da biramo veličinu, oblik i rast ostriga. Ove dve školjke pripadaju istoj vrsti," kaže Lakenbek.

Naučnici kažu da će akvakultura na kraju biti odgovorna za sve količine ostriga koje se gaje za ljudsku ishranu. Veštački sprudovi, pored toga što će obezbeđivati staništa za druge vrste života, štitiće obale od oluja i erozija.


XS
SM
MD
LG