Evropski lideri, okupljeni na dvodnevnom samitu u Briselu, dali su punu podršku Žozeu Manuelu Barozu da po drugi put bude predsjednik Evropske komisije, ali podrška još uvijek ne znači i imenovanje. Prije toga, očekuju ga ozbiljni razgovori u Evropskom parlamentu, a potom, vjeruje se, ove jeseni, konačna potvrda njega i svih njegovih komesara. Sve ovisi i od ishoda irskog referenduma o Lisabonskom sporazumu, čiji pozitivan rezultat bi, nadaju se u Briselu, trebao doći nakon garancija kakve je danas dobio Dablin.
Prvi čovjek Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo je na tek završenom samitu evropskih lidera dobio nepodijeljenu političku podršku da bude na istoj poziciji i naredni mandat Komisije, od 2009. do 2014. godine. Više od toga nije se moglo ni očekivati jer još uvijek stoji previše nepoznanica nad sudbinom Lisabona i cijele Unije.
"Izuzetno sam ponosan na ovu nepodjeljenu podršku kakvu sam dobio od šefova država ili vlada EU. Visse nego ponosan, dirnut sam. Za mene je to bio važan trenutak da primim takvu podršku praćenu riječima ohrabrenja i prepoznavanja svega onoga što je Komisije učinila u izuzetno izazovnim okolnostima," izjavio je Barozo.
Treba reći da je sve ovo učinjeno bez konsultacija sa Evropskim Parlamentom. Zato će se vech početkom jula održati konsultacijei čuti parlamentarno mišljenje o Barozu kao novom predsjedniku Evropske komisije, a već sada je poznato da su socijalisti i zeleni kivni na njega zbog, kako kažu, previše prige o industriji, a premalo o socijalnim pitanjima. Medjutim, tek prava potvrda novog predsjednika doći će kada za njega i njegove komesare budu ruke digli zastupnici Parlamenta. Kako se na komesare treba čekati do zaključenja Lisabonske priče, tako cijeli kalendar zbivanja ukazuje nova Komisija će stupiti na posao tek krajem jeseni.
Zbog jasne uzročno-posljedične veze, u Briselu se danas dugo razgovaralo o tome kako osigurati da Irci, na ponovljenom referendum, početkom oktobra, glasaju sa Sporazum. Na kraju se došlo do rješenja - date su im garancije u domenu poreza, etičkih pitanja i neutralnosti Irske kada je rijecc o evropskim vojnim misijama. I sve to uz klauzulu kako garancije ne mijenjaju suštinu Lisabona.
"Ovo će omogućiti Irskoj da uspostavi datum za referendum i da, u slučaju pozitivnog ishoda, brzo ratifikuje Sporazum. To je ispunjenje odluka Vijeća sa skupa prošlog decembra. Riječ je o važnom koraku naprijed kako bi proširena Evropa bila funkcionalnija i kako bi bile
stabilnije institucije Unije," rekao je tim povodom premijer predsedavajuće Češke Republike, Jan Fišer.
I tako, svi su se razlišli zadovoljni, noseći kući utisak o uspješnom samitu. Medjutim, pravi posao tek predstoji, bar kada je riječ o aktuelnoj ekonomskoj krizi kakva potresa Uniju. Za najmanje dva miliona Evropljana koji su samo u prvom kvartalu ove godine ostali bez posla, ne znači mnogo vijest kako su evropski lideri konačno postigli konsenzus o uspostavljanju zajedničkog, evropskog sistema finansijske supervizije. Od toga do socijalne stabilnosti još je dug i težak put.