Linkovi

U Briselu počeo samit EU


U četvrtak je, poslednji put pod češkim predsedništvom u Briselu počeo samit zemalja. Uz ekonomsku krizu kao najakutniji trenutni problem, veruje se da će lideri EU pokušati da reše i pitanje novog predsednika Evropske komisije pri čemu je aktuelni predsednik, Manuel Barozo, jedini zvanični kadidat. U Komisiji se nadaju da bi samit mogao da dovede I do konačnog rešenja višegodišnjeg pograničnog spora izmedju Slovenije i Hrvatske, kao i do priciznijih zaključaka o Zapadnom Balkanu.

Samit koji je danas počeo u Briselu trebalo bi, prema olekivanjima evropskih zvanilnika, da otvori prostor za pozitivan ishod ponovljenog irskog referenduma, planiranog za kraj septembra ili početak oktobra. Kada bi i Lisabonski sporazum mogao da stupi na snagu, što bi značilo novi oblik funkcionisanja evropske 27-orice.

Veruje se da će se danas i sutra u Briselu konačno usaglasiti sve garancije Dablinu - od poreza, nezavisnosti po odredjenim pitanjima, kao i osetljiva tzv. etička pitanja, poput zabrane abortusa kakva vaši u Irskoj. Sve zajedno, trebalo bi uveriti irske glasače da im ne Lisaboski sporazum nije pretnja. Medjutim, očekuje se da će davanje garancija Ircima pobuditi pitanja ostalih o pravnoj osnovi takvog koraka, pogotovo što se traži da "irski aneks" bude sastavni deo Sporazuma i da udje u primarno evropsko pravo. U tom slučaju neki, poput čeha, najavljuju dodatne konsultacije u nacionalnim parlamentima, što znači novu neizvjesnost i odugovlačenje. Sa druge strane, bez Lisabona, veći deo Evrope ne želi ni da razgovara o proširenju Unije na Zapadni Balkan, tvrdeći kako je sadašnji oblik njenog funkcionisanja ionako doveden do ivice kolapsa.

Druga tema samita je i novi predsednik Evropske komisije. Jedini
kandidat za tu funkciju je postojeći predsćednik, Žoze Manuel Barozo, čiji su narodnjaci pripremali sve da danas i sutra evropski lideri i ozvaniče njegovo postavljenje, ne čekajuchi oktobar i kraj sadašnjeg mandata prvog čoveka Evropske komisije. Medjutim, Nemci i Franciuzi su skloniji tek davanju političke podrške Barozu, čekajući ishod irskog referenduma. Medju onima koji bi želeli da to odmah reše su i Švedjani, koji od 1. jula preuzimaju evropsko predsjedništvo.

"Nadam se da ćemo ga izabrati što je pre moguće. Evropa je u dubokoj ekonomskoj krizi, treba da delujemo i protiv klimatskih promena tražeći rešenja za skup u Kopenhagenu u decembru. Sada nije vreme da stvaramo konfuziju oko evropskog liderstva", rekao je švedski premijer, Fredrik Rajnfeld.

"Mislim da je logičan tok dogadjaja da predsednik Barozo bude i naredni predsednik Evropske komisije," poručio je predsednik Evropskog parlamenta, Hans-Gert Petering.

Posebno krupna tema samita je ekonomska kriza, u vreme kada ne opada broj nezaposlanih dok neke analize ukazuju da se do godine u ovo vreme može očekivati 8 i po miliona Evropljana bez posla.

"Živimo u vreme ozbiljne krize - ekonomske, finansijske, socijalne, ne samo u Evropi, već u celom svetu. A svet neće čekati na nas i ja sam siguran da će ovaj Evropski savet doneti rezultat koji će biti od interesa za naše gradjane. Oni žele da vide akciju i Evropsku uniju sa osećajem odgovornosti i akcije," izjavio je Žoze Manuel Barozo.

Inače, uoči skupa je potvrdjeno da, kada je Zapadni Balkan u pitanju, neće biti posebne rasprave o eventualnom odmrzavanju privremenog trgovinskog sporazuma sa Srbijom, koji čeka zeleno svetlo Holandije, a ona, opet, Ratka Mladića u Hagu. Kada je reč o procesu oslobadjanja od viza država regiona, najviši zvaničnici Evropske komisije, poput komesara za unutašnje poslove, Žaka Baroa, potvrdili su da će do kraja jula Komisija objaviti predlog država za koje smatra da prvih dana naredne godine mogu biti stavljene na belu šengensku
listu.



XS
SM
MD
LG