Linkovi

Francuzi očekuju bolje odnose sa administracijom Baraka Obame


Kad predsednik Barak Obama i njegov francuski kolega Nikola Sarkozi budu prisustvovali svečanostima povodom 65. godišnjice iskrcavanja savezničkih snaga u Normandiji oni će se takodje osvrnuti na rat u Iraku, koji je doveo do dubokih podela izmedju dve zemlje. Irački rat je bio u punom zamahu pre pet godina, na šezdesetu godišnjicu iskrcavanja u Normandiji. U tom trenutku bilateralni odnosi dve zemlje bili su na najnižem nivou u dugom nizu godina. Medjutim, danas se mnogo toga promenilo u odnosima Sjedinjenih Država i Francuske, uključujući i njihove lidere.

Gradić Sent Mer Egliz sprema se za sutrašnje obeležavanje 65. Godišnjice iskrcavanja savezničkih snaga u Normandiji, ili dana D. Ipak, podsećanja na savezničko iskrcavanje 6. juna 1944. bila su prisutna cele godine. Na primer, na crkvenom tornju je još uvek figura američkog padobranca. Andre Ovrej, imala je 18 godina kad su se američki padobranci spustili.

„Kad su padobranci stigli, bila je to velika uteha. Konačno su stigli i nešto se dogadjalo. Bili smo uvereni da će uspeti. Nismo želeli da sumnjamo. Bili smo oduševljeni ...Dolazak prvih padobranaca bio je divan dogadjaj za nas,“ kaže Ovrej.

Trideset-petogodišnji Stefan Kašar nije još bio rodjen u to vreme, ali mu ti dogadjaji ipak nešto znače... baš kao i dolazak predsednika Obame u Normandiju 6. juna, na dan proslave dana D.

„Za nas u Evropi, Obama donosi veliku nadu. On predstavlja lice Amerike koje smo uvek voleli, a to su incijativa, hrabrost, želja da se ide napred ka boljem svetu,“ ukazuje Kašar.

Ovo nije prva poseta Baraka Obame Francuskoj u svojstvu predsednika. U aprilu, on je prisustvovao samitu NATO-a u Strazburu, dok se prošle godine, kao predsednički kandidat, sastao sa francuskim predsednikom Nikolom Sarkozijem u Parizu.

Medjutim, ova poseta Normandiji ima specijalan značaj. Mada se njome slavi oslobodjenje Evrope od okupacije nacističke Nemačke, takodje se obeležava novo poglavlje u dugim i često problematičnim odnosima Sjedinjenih Država i Francuske. 2004. godine, Obamin prethodnik Džrdž Buš stajao je rame uz rame sa francuskim predsednikom Žakom Širakom prilikom obeležavanja godišnjice dana D. To je bio kratak predah tokom teških vremena. Godinu dana pre toga, Sjedinjene Države su povele još jednu invaziju...na Irak, sa ciljem zbacivanja sa vlasti dugogodišnjeg diktatora Sadama Huseina. Francuska je, medjutim, bila na čelu protesta sa ciljem protivljenja tom ratu, što je razgnevilo mnoge Amerikance.

Francuska i druge evropske zemlje su se takodje oštro protivile američkom pritvornom centru u Zalivu Guantanamo na Kubi i stavu Bušove administracije o globalnom zagrevanju. Tokom izvesnog perioda, klasični pomfri je dobio novo ime u Sjedinjenim Državama „pomfri slobode“. Amerikanci su bojkotovali sir bri i vino iz Bordoa.

Analitičar Žak Mistral iz Francuskog instituta za medjunarodne odnose u Parizu kaže da su tada transatlanske veze pale na najniži nivo u više godina. I mada su se odnosi dve vlade poboljšali, on kaže da su stavovi u javnosti sasvim drugo pitanje.

„Uvek je postojala velika razlika - u francuskoj i, uopšte evropskoj javnosti, kad je u pitanju poštovanje predsednika i njegove politike sa jedne strane, i osećanja gradjana prema samoj Americi, s druge strane. Bivši predsednik Buš, nikada nije bio cenjen na ovoj strani Atlantika iz mnogih razloga,“ kaže Mistral.

Ali, vremena i lideri su se promenili. Predsednik Sarkozi, koji je došao na položaj 2007. Je, po sopstvenoj tvrdnji Amerikanofil. A Barak Obama, koji je preuzeo položaj u januaru, obećao da će povući američke trupe iz Iraka – i zatvoriti pritvorni centar Guantanamo do narednog januara. Obama-manija je zahvatila i Francusku ...dok je francuski pomfri ponovo na američkim tanjirima. Medjutim, još uvek ima oblasti u kojima se Vašington i Pariz ne slažu – poput slanja dodatnih vojnika u Avganistan. Pa ipak, Mistral dodaje da je percepcija vrlo važna u američko-francuskim odnosima uprkos tome što suštinske razlike u politici i dalje postoje.

„U svakoj evropskoj zemlji, Barak Obama se smatra otelotvorenjem renesanse Amerike. Amerika koju svako voli, koja je potpuno u skladu sa svojim najboljim idealima... u suštinskom smislu, jasno je da razgovaramo sve više i to je dobra stvar. Medjutim, vlade i dalje imaju različite interese u velikom broju slučajeva,“ ukazuje Mistral.

Manje od dva kilometra od mesta Sent Mer Egliz, Fransin Dušmen se raduje Obaminoj poseti Normandiji.

„Svi su veoma srećni što će videti Obamu i što su odnosi izmedju francuske vlade i Sjedinjenih Država daleko bolji nego što je na šezdesetu godišnjicu dana D. Ali, čini mi se da je to bila samo politika. Ljudi zbilja vole i cene Amerikance,“ kaže Dušmen.

Stoga, kada predsednici Obama i Sarkozi budu prisustvovali, obeležavanju godišnjice iskrcavanja u Normandiji, Amerikanci i Francuzi će takodje slaviti medjusobne odnose - koji su nedavno prošli kroz loš period – ali su, možda kao rezultat toga – sada snažniji.


XS
SM
MD
LG