Linkovi

Amnesti Internešenal: Ljudska prava ne mogu da čekaju ekonomski oporavak


Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti Internešenal saopštila je u svom godišnjem izveštaju da se uticaj ekonomske krize na ljudska prava ne može zanemariti. Amnesti je pozvao svetske lidere da podrže standarde u zaštiti ljudskih prava kako u svojim zemljama, tako i u inostranstvu, navodeći da će ekonomski oporavak biti održiv i pravedan, samo ako obuhvata snažan fokus na ljudskim pravima.

Generalni sekretar Amnestija Irena Kan kazala je da je sve veće siromaštvo u svetu dovelo do porasta političkih tenzija i često do političke represije, navodeći kao primer Tunis i Kamerun, gdje se policija brutalno obračunala sa ljudima koji su protestovali zbog visokih cena hrane i siromaštva.

Ta organizacija pohvalila je administraciju predsednika Baraka Obame zbog menjanja pojedinih političkih odluka bivšeg predsednika Džordža Buša, poput planova da zatvori kontroverzni pritvorni centar u Gvntanamu. U izveštaju se međutim dodaje da je još rano govoriti o tome da li će administracija, kada je reč o ljudskim pravima, primeniti jednake standarde širom sveta.

U izveštaju o stanju ljudskih prava u Srbiji, Amnesti je ocenio da je Beograd napravio napredak u hapšenju haških optuženika i procesuiranju ratnih zločina pred domaćim sudovima, ali da su diskriminacija protiv manjinskih zajednica i nekažnjavanje međuetničkog nasilja i dalje prisutni u Srbiji i na Kosovu. Na području Sandžaka, kako se dodaje, sporovi među političkim strankama i suparničkim islamskim grupama i dalje izazivaju nasilje. Amnesti internešenal primjećuje da nema napretka u istrazi povodom prekomerene upotrebe sile protiv zatvorenika tokom pobune u zatvoru u Nišu 2006 godine, od kojih je jedan preminuo od zadobijenih povreda. Organizacija za zaštitu ljudskih prava naglašava da se i dalje prijavljuju slučajevi zlostavljanja albanskih zatovrenika. Dodaje se da je zabeležno i loše postupanje policije, između ostalog, prema novinarima i Romima, koji i dalje nemaju pristup zaposlenju u nacionalnoj i lokalnim vladama i često se suočavaju sa diskriminicijom kada je riječ o stambenom pravu.

Amnesti je pregled situacije na Kosovu dao u okviru dela o Srbiji. Ta organizacija je saopštila da misija Ujedinjenih nacija na Kosovu nije uspjela da reši pitanje nekažnjavanja predstavnika međunarodne zajednice odgovornih za kršenje ljudskih prava, kao ni počinioce ratnih zločina, pre svega one odgovorne za nestanke i otmice. Navodi se i da je EU u oktobru pristala da američki službenici u misiji Euleks ne budu odgovorni EU za kršenja ljudskih prava koja možda počine. "Preostali međunarodni tužioci i sudstvo UNMIK-a sporo napreduju u rešavanju zaostalih 1.560 slučajeva ratnih zločina", navodi u izveštaju i dodaje se da razlog za zabrinutost predstavljaju i mere zaštite svedoka. Takođe se navodi i da u većini slučajeva nestajanja ili otmica nisu kažnjeni počinici, kao i da su nerešeni slučajevi 1.918 ljudi koji se vode kao nestali, među kojima su Albanci, Srbi i pripadnici drugih zajednica. Ocenjuje se da su Srbi i Albanci na Kosovu diskriminisani u sredinama gde su u manjini. Amnesti konstatuje i da se mali broj izbeglih dobrovoljno vratio na Kosovo.

U izveštaju za Crnu Goru, ta organizacija je navela da crnogorske vlasti nisu rešile pitanje nekažnjivosti nasilnih nestanaka, navodnih političkih ubistava i policijskog zlostavljanja. Amnesti tvrdi da je novinarima u Crnoj Gori prošle godine bila uskraćena sloboda izražavanja, a Romima, uključujući izbeglice sa Kosova, onemogućen pristup osnovnim pravima.
Ocenjeno je da sporo napreduju sudske istrage o prinudnom nestanku 83 bosanska Muslimana Bošnjaka 1992. godine koji su iz Bosne i Hercegovine pobegli u Crnu Goru. Dodaje se i da je vlada 25. decembra prošle godine priznala odgovornost države za prinudne nestanke. U ovoj odluci, koja je bez presedana, pristali su da obezbede nadoknade za devet previživelih osoba i njihove porodice, kao i za rodbinu osoba koje su poginule usled nezakonite deportacije od strane crnogorske policije vojnim snagama bosanskih Srba, kaže se u izveštaju.Takođe se naglašava da nije bilo napretka u privođenju pravdi odgovornih za navodnu torturu nad određenim članovima grupe Albanaca koji su uhapšeni u okviru operacije Orlov let. U Amnestiju navode da su protiv novinara, koji su se kritički odnosili prema vladi, prošle godine pokretane tužbe za klevetu.


XS
SM
MD
LG