Linkovi

Gordon Bardos: EU presudni akter u jugoistočnoj Evropi


O namerama i ciljevima skorašnje najavljene posete američkog potpredsednika Džozefa Bajdena Srbiji, Kosovu i Bosni i Hercegovini, za “Glas Amerike” govori zamenik direktora Harimanovog instituta pri njujorškom univerzitetu Kolumbija, Gordon Bardos.

Bardos: “Pre svega, pozitivan je znak da administracija predsednika Obame šalje signal regionu da Vašington ponovo obraća pažnju na razvoj dogadjaja u jugoistočnoj Evropi i da već na početku mandata šalje visoku delegaciju, čime okončava osmogodišnji period relativno niske zainteresovanosti za taj region, izuzimajući period priznavanja nezvisnosti Kosova. Međutim, biće ineresantno videti da li će ljudi kao što su Džozef Bajden, Hilari Klinton i Ričard Holbruk uočiti da se ovoga puta suočavaju sa drugačijim problemima u poređenju sa 90-im godinama, ili će i dalje preovlađivati percepcija da imaju posla sa ljudima poput Miloševića, Izetbegovića i sličnim. Zaustaviti rat je nešto sasvim drugo od podsticanja demokratije i tržišne ekonomije u tim zemljama”.

Glas Amerike: Kako bi ste procenili buduću ulogu Evropske unije na Balkanu, posebno u pogledu Srbije i njenih aspiracija za učlanjenje?

Bardos: “Evropska unija će u narednom periodu biti presudni akter u jugoistočnoj Evropi. Ali, pitanje je da li će taj blok biti dovoljno fleksibilan da uradi ono što bi trebalo učiniti u tom regionu. Postoje dobre šanse da proces učlanjenja ovoga puta neće pokazati iste rezultate kao ranije, posebno u pogledu Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, pa i Crne Gore i Albanije. Naime, 12 zemalja koje su ušle u uniju 2004. i 2007. imale su relativno visok nivo etničke homogenosti, i stoga nije bilo kontroverzi oko pitanja kao što su legitimna prava manjinskih zajednica, njihove granice, i tako dalje. Tada nije bilo problema sa, recimo, idejnim rešenjima za zastave, pisanjem ustava, i drugim stvarima, odnosno sa usvajanjem zakona potrebnih za učlanjenje u EU. To će biti daleko teže u zemljama kao što su Bosna, Makedonija ili Kosovo, u kojima postoji zamrznuti konflikt. U Makedoniji imate uznemiravajuće znake u pogledu prava i položaja raznih etničkih grupa, a slična situacija je i u Bosni, gde još imate probleme i debate slične onima iz 1990-tih. Znači politički proces učlanjenja tih zemalja u EU biće daleko teži i postavlja se pitanje da li će Unija biti dovoljno fleksibilna da pronađe nove mehanizme za učlanjenje”.

Glas Amerike:
Kako će se Evropska unija i SAD postaviti u budućnosti prema Rusiji, u pogledu njenog uticaja u istočnoj Evropi?

Bardos: “Treba imati na umu da je tokom proteklih 15 godina u ključnim momentima Rusija bila potrebna i EU i SAD, radi uspešnog sprovođenja evro-atlanske politike. Prvi put prilikom rešavanja opsade Sarajeva, 1994; zatim prilikom korišćenja tajne diplomatije kojom je okončan rat na Kosovu 1999; ili tokom pregovora o povlačenju Slobodana Miloševića s vlasti, oktobra 2000. godine. U svim tim slučajevima bilo je veoma važno da Vašington i Brisel imaju saradnju Moskve. Biće teško sprovoditi uspešnu politiku na jugoistoku Evrope bez učešća i saglasnosti Rusije. Dobar primer je nekompletno i u stvari neuspešno rešenje statusa Kosova. Kosovo je postalo zamrznuti konflikt, a njegovu nezavisnost nije priznala većina zemalja, što ne ide u prilog nikome na Balkanu-- ni Srbiji, ni Kosovu, a ni rusko-američkim odnosima. Mislim da bi za sve bilo bolje da su Vašington i Brisel pronašli način da Moskva ostane učesnik pregovora o statusu Kosova”.

XS
SM
MD
LG