Simbol grada Njujorka, Empajer stejt bilding – svojevremeno najviša zgrada na svetu – treba da postane najzelenija građevina na svetu. Istorijski objekat uvodi mere za zaštitu prirodne sredine i vlasnici kažu da će po završetku projekta 2013, potrošnja energije biti smanjena za 38 odsto. Početni predračun za radove iznosi 20 miliona dolara, a očekuje se da će godišnja ušteda energije biti 4 miliona i 400 hiljada dolara.
Građena tokom 1930-ih, u vreme Velike
depresije, Empajer stejt bilding sa 102 sprata, jeste džinovska Art
deko građevina od betona. U zgradi su kancelarije, restorani i mnoštvo turista, koji dolaze da bi uživali u pogledu na Mehetn koji oduzima dah. Slava
Empajer stejta navela je vlasnike da preduzmu obimni četvorogodišnji
projekat smanjenja ispuštanja ugljendioksida i utroška energije. Zgrada
će biti podvrgnuta seriji intervencija, koje obuhvataju i zamenu svih
šest i po hiljada prozora specijalnim oknima koja smanjuju toplotu
leti, a zimi je zadržavaju, objašnjava Pol Roud, direktor projekta.
„Sačuvaćemo
sve koristi koje prozori pružaju, a smanjiti neke od negativnih
uticaja. Postavićemo trostruko glazirane prozore koji imaju koeficijent
izolacije gotovo identičan zidovima u koje se ugrađuju“.
Dodatna izolacija će se postaviti iza grejnih tela da bi se uštedela toplota. Takođe
se predviđa ugradnja enegretski efikasnog osvetljenja, poboljšanje
kontrolnih sistema u zgradi da bi i oni bili energetski efikasniji i
ugrađivanje savremenih rashladnih i grejnih sistema, kod kojih
zagađivanje zavisi od upotrebe.
„Još
jedna stvar koju ćemo da uradimo jeste povećanje efikasnosti opih
mašina. Na taj način ćemo smanjiti, gotovo prepoloviti
energetsku potrošnju te mašine i svih ostalih mašina“.
A to će istovremeno smanjiti ispuštanje ugljen dioksida iz zgrade za otprilike 105 hiljada tona godišnje. Vlasnici
zgrade kažu da pretvaranje starih zgrada u objekte koji manje zagađuju
prirodnu sredinu predstavlja ključ za smanjenje takozvanog efekta
staklenika u Njujorku, u kojem građevine u gradu učestvuju sa oko 80
odsto.
„Jedan
od ključnih, suštinskih ciljeva je to što pokušavamo da poručimo svima
u svetu da su ovakvi zahvati poslovno dobri. Ne postoji razlog zbog
kojeg ovo ne bi moglo da se uradi bilo gde u svetu i da bilo gde donese
određenu zaradu“.
Ipak, Roud kaže da adaptacija objekata nije
jedini način za smanjenje potrošnje energije i naglašava da i ljudi
moraju da pomene svoje navike.