Linkovi

Turska razmatra ukidanje ekonomskog embarga prema Jermeniji


Ana je jedna od 70 hiljada Jermena koji ilegalno rade u Turskoj. Kao većina žena među njima, radi u jednoj porodici kao dečija negovateljica. Ona kaže da bi otvaranje granice promenilo njen život.

Ako se granica otvori mnoge stvari će se promeniti, kaže Ana. Imam 20 godina i radim u tuđoj zemlji bez dokumenata pa mi je teško. Neprestano strahujem od policije. Ako bi se granica otvorila to bi bilo dobro za sve, došlo bi do razmene između dve zemlje i svi bismo bili na dobitku, kaže Ana.

Turski ministar za učlanjivanje u Evropsku uniju, Ergemen Bagis, priznaje da embargo izaziva teškoće Jermeniji i dodaje da nedavno ublažavanje zategnutosti pobuđuje nadu u normalizaciju odnosa.

„Kada pogledate, broj stanovnika u Jermeniji se smanjio sa 4 na 2 miliona, jer ljudi odlaze zbog siromaštva. Verujemo da bi direktna trgovina sa Turskom mogla da pomogne Jermeniji da reši neke probleme. Tokom poslednjih 6 godina turska vlada je dozvolila sletanje jermenskih aviona u Istanbul. U Turskoj sada ilegalno radi oko 70 hiljada Jermena, a 15 odsto Jermenije zavisi od novca koji oni šalju kućama,“ kaže Bagis.

Ali nije samo Jermenija pogođena turskim embargom. Istočna turska regija, koja se graniči sa Jermenijom, jedna je od najsiromašnijih i teško je pogođena zabranom prekogranične trgovine. Istorijski, dve zemlje imaju jake veze, pa mnogi posmatrači ističu da bi otvaranje granice pomoglo u ekonomskom obnavljanju istočnih delova Turske. Predsednik Tursko-jermenskog trgovinskog saveta, Kaan Sojak, kaže da između privrednika ne vlada nepoverenje kao između političkih lidera.

„Prošle nedelje sam u Jerevanu razgovarao sa nekolicinom privrednika koji redovno putuju u Tursku radi kupovine sirovina, koje prerađuju u Jermeniji i prodaju svoje proizvode u Americi i Rusiji. Njihova trgovina je bez ugovora, bez ičega. Svako zna svakoga i među njima vlada poverenje. Stotine hiljada dolara prelaze iz ruke u ruku bez ikakvih dokumenata. To je zapanjujuće i pokazuje koliko dve strane žude za tim da obnove trgovinu,“ kaže Sojak.

Nova administracija predsednika Baraka Obame diplomatski podržava proces obnavljanja odnosa između Turske i Jermenije. Predsednik Obama je to jasno predočio u svom govoru poslanicima u turskom parlamentu.

„Otvorena granica vratila bi turski i jermenski narod miroljubivoj i prosperitetnoj koegzistenciji od koje bi imale koristi obe zemlje. Želim da znate da Sjedinjene Države snažno podržavaju punu normalizaciju odnosa između Turske i Jermenije,“ rekao je predsednik Obama.

Jermenski predsednik Serž Sargasijan izjavio je prošlog meseca kako se nada da će embargo biti ukinut pre oktobra, odnosno pre susreta fudbalskih reprezentacija Jermenije i Turske u Istanbulu.

Ali te nade se možda neće ostvariti. Turska saveznica, Azerbejdžan, hladno se drži prema obnovi odnosa jer želi da ukidanje turskog embarga prema Jermeniji bude uslovljeno povlačenjem jermenskih snaga iz sporne teritorije na koju Azerbejdžan polaže pravo. Kao zemlja sa jednom od najvećih rezervi gasa u svetu, Azerbejdžan je uticajna regionalna sila.

Analitičar međunarodnih odnosa sa istanbulskog univerziteta Bilgi, Soli Ozel, kaže da bi planovi za izgradnju gasovoda Nabuko, koji bi vodio preko Turske ka zapadnoj Evropi, mogli da budu potkopani nesuglasicama između Turske i Azerbejdžana.

„Azeri su prilično žestoko reagovali na približavanje Turske i Jermenije, čak toliko da su počeli da se otvaraju prema Rusiji, nagoveštavajući da bi i njima prodavali deo gasa. Bez azerbejdžanskog gasa ne bi imalo smisla graditi gasovod Nabuko. Taj gasovod ne bi mogao da se gradi bez oslanjanja na azerbejdžanski gas,“ kaže Ozel.

Predsednik Azerbejdžana, Ilham Alijev, nagovestio je da bi njegova zemlja mogla da poveća cenu gasa koji prodaje Turskoj. Turska privreda veoma zavisi od tog energenta pa se Ankara sada posebno trudi da ublaži zabrinutost Azerbejdžana, pa turski premijer Redžep Tajip Erdogan planira da iduće nedelje poseti Baku.

XS
SM
MD
LG