Linkovi

Somalijski pirati pojačavaju napade na strane brodove


Međunarodni pomorski biro, sa sedištem u Londonu, kaže da je more kraj obala Somalije i u Adenskom zalivu jedno od najopasnijih područja za svetski pomorski saobraćaj. Pomenuti biro kaže da je prošla godina bila najuspešnija za pirate. Napadnuto je 111 brodova, 42 je oteto, a zadržano je 815 članova posada. Analitičari procenjuju da će, ako se trend nastavi, ova godina biti još gora.


Eksperti kao što je Džej Piter Fam, sa univerziteta Džejms Medison, u Harisonburgu, u Virdžiniji, kaže da je to područje važan plovni put između Indijskog okeana, preko Crvenog mora i Sueckog kanala, ka Mediteranu i evropskim lukama.

„Približno 20 hiljada brodova prolazi tim putem godišnje, prenoseći oko 12 odsto svetske nafte i, što je još važnije, oko 80 odsto robe između Evrope i Azije. Dakle, to je važna međunarodna trgovinska arterija, pa bilo kakav pritisak na nju, u ovo vreme ekonomske krize, zaista nije potreban,“ kaže Fam.

Analitičari kažu da somalijski pirati napadaju sve vrste brodova - od privatnih jahti, preko teretnjaka do gigantskih supertankera. Džej Fam dodaje da pirati pripadaju naoružanim bandama.

„Obaveštajni izvori ukazuju na dve najvažnije bande. Jednu baziranu u gradu Ejlu, na severoistoku Somalije, i drugu iz grada Haraderea, u centralnom južnom delu. Ostali pirati pripadaju manjim bandama,“ kaže Fam.

Penzionisani pukovnik američke Kopnene vojske, Ralf Piters, kaže da somalijski pirati takozvanim „brodovima majkama“ kreću u potragu za potencijalnim žrtvama.

„Kada nađu potencijalnu metu, prebacuju se u glisere. Naoružani automatskim puškama i možda ponekim ručnim bacačem, brzo se kreću i stižu do teretnog broda, a zatim ili upućuju pretnje ili bacaju užad sa kukama i penju se na brod, kao gusari u starim filmovima,“ kaže Piters.

Stručnjaci kažu da pirate ne interesuju ni teret niti posada već samo otkup, koji može da se popne na nekoliko miliona dolara. Pukovnik Piters dodaje da otmice piratima polaze za rukom jer posade nisu naoružane, uglavnom zbog visokog osiguranja.

„Ako bi se brodovi branili, stope osiguranja vinule bi se u nebo, jer pomorske osiguravajuće kompanije gledaju šta je najskuplje. Po njihovoj računici mnogo je jeftinije platiti dva-tri miliona za otkup nego rizikovati teret ili čitav brod,“ kaže Piters.

Stručnjak za pomorsku bezbednost u korporaciji REND, Piter Čok, kaže da postoji još jedan razlog protiv naoružavanja posada.

„Ako bi posade bile naoružane to bi svakako dovelo do većeg broja poginulih među piratima, koji bi onda bili spremniji da i sami otvaraju vatru kada se popnu na brod. Smatra se da je za očuvanje ljudskih života bolje da se nasilje zadrži na minimumu. Osim toga, postoje i pravni razlozi za to,“ kaže Čok.

U nastojanju da suzbiju pirate, mnoge zemlje poslale su svoje ratne brodove da patroliraju tim područjem – među njima Sjedinjene Države, Rusija, Kina, Indija pa i Evropska unija. Ali Piter Čok kaže da je to suviše velika površina za patrole.

„Ako uzmete u obzir šire područje južnog dela Indijskog okeana, onda govorimo o više od 5 miliona kvadratnih kilometara. To je ogromno područje za posmatranje. Takođe ogroman broj brodova prolazi kroz njega pa nema načina da prisustvo međunarodnih pomorskih snaga osigura bezbednost za čitavo područje i sve brodove,“ kaže Čok.

Analitičari kažu da prisustvo ratnih brodova samo po sebi neće ugušiti pirateriju u regionu. Oni kažu da bi međunarodna zajednica morala ozbiljno da se pozabavi suštinskim problemom, odnosno nedostatkom efikasne vlade u Somaliji, koju mnogi od njih opisuju kao propalu državu.

XS
SM
MD
LG