“Američki predsednik Barak Obama nastoji da ekonomskim i političkim
odnosima SAD sa Rusijom i EU da daleko veći prioritet nego što je to
bio slučaj pod Bušovom administracijom”, kaže bivši zamenik američkog
sekretara za odbranu, Robert Prenger, u razgovoru za “Glas Amerike”.
Govoreći o samitu G-20 u Londonu, o ekonomskoj krizi i razlikama u gledištima o njoj, Robert Prenger kaže:
“Nisam
siguran da će se posle samita grupe G-20 odnosi izmedju SAD i Evrope
značajnije poboljšati, prvenstveno zbog ekonomske krize i zbog otpora
Francuske i Nemačke prema američkom pristupu tom problemu. Ipak,
napravljen je prvi korak na putu ka oporavku, a Obama se zalažio za
novi ekonomski poredak i ukazao na činjenicu da Amerika ne može više da
bude jedina lokomotiva svetske privrede. Međutim, interesantno je da
je na samitu, uprkos mnogim razlikama, došlo do većeg razumevanja, pa i
približavanja Rusije i SAD. To znači da Rusija stiče jedinstvenu
poziciju i prema SAD, i prema Evropi”.
Na pitanje da li bi ekonomske nesuglasice između SAD i EU mogle da se pretope u političke, Prenger odgovara:
“Obama
nastoji da ekonomskim, pa i političkim odnosima između SAD, Rusije i
EU, da daleko veći prioritet nego što je to bio slučaj pod Bušovom
administracijom i da u njima otvori novo poglavlje. Dolaskom novih
ljudi u Stejt department, sa Hilari Klinton na čelu, verovatno će u
američko-ruskim odnosima biti nastavljeni neki aspekti politike Bila
Klintona. Medvedev želi unapređenje odnosa Moskve i Vašingtona, ali
istovremeno ukazuje na neka problematična pitanja, kao što su moguća
izgradnja antiraketnog sistema u istočnoj Evropi, proširenje NATO-a i
postizanje sporazuma o nuklearnom i konvencionalnom naoružanju, u
svetlu približavanja NATO-a ruskim granicama, što zabrinjava Moskvu. U
svakom slučaju, mislim da su na pomolu kompromisna rešenja”.
Prenger veruje da bi novi rusko-američki odnosi, mogli da se odraze i na odnose između SAD i Srbije.
“Ako
razmotrimo pitanje Srbije iz perspektive SAD i Rusije, u kontekstu
regionalnog razvoja događaja, ono će biti dovedeno u fazu
preispitivanja. Ako Rusija i SAD ne postignu saglasnost u vezi sa
širenjem NATO-a, postaviće se pitanje, između ostalog, i “ruske
interesne sfere” u okviru koje je, prema Moskvi, i Srbija. Dakle,
Srbija bi mogla da bude faktor u američko-ruskim regionalnim,
bezbednosnim, ekonomskim i drugim pitanjima. Ali sa diplomatske tačke
gledišta, ja i dalje mislim da bi nerešena pitanja sa Beogradom trebalo
rešavati u okviru kontakt grupe, jer se time omogućuju direktni
kontakti između SAD i Rusije i vodećih evropskih zemalja, a ne preko
Saveta bezbednosti, gde Rusi mogu da stave veto, što bi zateglo odnose
između Rusije i zapada. Uopšteno govoreći, to ne bi bilo konstruktivno,
dok praksa specijalnih izaslanika često ima subjektivan i pristrasan
pečat. Mislim da bi pozitivnim inicijativama i zaštitom interesa sve
tri strane - SAD, Rusije i Srbije - mogla da se pronađu trajna i
uspešna rešenja, ne samo za Beograd, nego i za sve druge zaineresovane
aktere”, zaključuje Robert Prenger.