Linkovi

Jeger: Od Beograda zavisi kada će Izvršni odbor MMF-a odobriti sporazum


Prošle nedelje Srbija i Međunarodni monetarni fond postigli su sporazum o kreditnom aranžmanu vrednom tri milijarde Evra. Tim povodom za „Glas Amerike“ govori Albert Jeger, šef Misije MMF-a za Srbiju, koji je bio na čelu delegacije, koja je vodila pregovore sa srpskim funkcionerima.

Prvo pitanje za gospodina Jegera bilo je: Kada bi se realno moglo očekivati da Izvršni odbor MMF-a odobri taj sporazum?

„To će u najvećoj meri zavisiti od srpskih vlasti. Na primer, vlada će morati da podnese revidirani plan budžeta skupštini. Znamo da vlada u Beogradu još razmatra neke od mera koje se posebno tiču dodatnog poreza na primanja. Očigledno, što je više pitanja za debatu veći je rizik da bi moglo doći do odlaganja procesa odobrenja u Izvršnom odboru fonda“.

Na pitanje kako je misija fonda ocenila stanje srpske ekonomije i kojim je rizicima ona izložena Jeger kaže da je ekonomija Srbije vrlo teško pogođena globalnom finansijskom krizom, posebno padom izvoza u januaru i februaru, dok je priliv kapitala smanjen.

„Istovremeno Srbija je tokom, proteklih nekoliko godina, akumulirala velike strane zajmove, što se odrazilo na trenutno visoki deficit i veliki spoljni dug“.

Jeger takođe ukazuje da u svetlu tih izazova, treba preduzeti tri osnovne stvari: Vlada treba da prilagodi budžet shodno prihodima. Da bi se sprečio oštri porast fiskalnog deficita, dodaje on, potrebna su izvesna fiskalna prilagođavanja. Drugi važan stub ovog programa je da MMF traži obećanja stranih banaka da će ostati angažovane u Srbiji i konačno:

„Međunarodne finansijske institucije, uključujući MMF, moraće da obezbede znatnu spoljnu finansijsku podršku“.

Nedavno je srpski ministar ekonomije Mlađan Dinkić rekao da je suština postignutog sporazuma smanjenje državne potrošnje. U tom smislu, funkcioner MMF-a ukazuje, da je Srbija tokom proteklih godina, zbog brzog ekonomskog rasta, beležila velike državne prihode, te je i potrošnja rasla vrlo brzo. Na primer, ukazuje on, penzije su u 2008. rasle oko 24 odsto, a u 2009. će porasti oko 17 odsto.

„Odluke o tim troškovima donete su na osnovu pretpostavke da će ekonomija rasti vrlo brzo u neposrednoj budućnosti, što nije bio slučaj. Stoga se javila potreba da se troškovi prilagode obimu budžetskog prihoda“.

Funkcioner Fonda dodaje da sporazum postignut sa MMF-om predviđa ukidanje daljeg povećanja plata i penzija u 2009. i 2010. godini, te znatno smanjenje neobaveznih izdataka na dobra i usluge, kao i državnih subvencija na svim nivoima. Albert Jeger takođe ističe da će kapitalne investicije i budžetski rashodi za socijalne namene uglavnom biti zaštićeni.

Neki ekonomisti u Srbiji smatraju da je vreme za stezanje kaiša i upozoravaju građane da rade više i troše manje. Jeger smatra da je važno poslušati taj savet:

„Da, treba stegnuti kaiš. Tokom godina do 2008. ukupni troškovi srpske eknomije bili su daleko veći nego što je bio prihod, što je u 2008. dovelo do ukupnog deficita od oko 500 milijardi dinara. To je bilo moguće, jer su strani investitori bili voljni da finansiraju to preterano trošenje, ali bi sada troškove trebalo prilagoditi realnijem nivou prihoda“.

Premijer Srbije Mirko Cvetković je prošle nedelje rekao da sredstva od ovog aranžmana sa MMF-om neće biti namenjena pokriću budžetskog deficita, već jačanju deviznih rezervi zemlje. Složivši se sa tom izjavom, Jeger je dodao:

„Međutim, istovremeno, veliki deo tih sredstava će verovatno na kraju biti iskorišćen za pokriće stranog duga sa kojim će Srbija biti suočena tokom 2009. i 2010. godine. To omogućava privatnom sektoru da smanji troškove daleko postepenije nego što bi bio slučaj da ova sredstva nisu dostupna“.

Na kraju, Jegera je prokomentarisao kako vidi budućnost saradnje MMF-a i Srbije i van okvira ovog konkretnog aranžmana.

„Imamo veoma plodnu, dugogodišnju saradnju sa vlastima u Srbiji. Nadamo se da će tekući revidirani aranžman funkcionisati, tako da će Srbija izaći iz perioda usporenog rasta daleko snažnija, kao i da će vlada biti u dobroj poziciji da postigne svoj krajnji cilj - prelazak na evro“.

XS
SM
MD
LG