Međunarodna zajednica pozdravila je odluku predsjednika Baraka Obame da zatvori pritvorni centar u zalivu Gvantanamo, u kome se nalazi oko 245 osumnjičenih za terorizam. Postavlja se međutim pitanje da li će bezbjednost SAD biti ugrožena, ukoliko neki od zatvorenika budu oslobođeni, a pojedini prebačeni u američke zatvore.
U ključnim mjesecima nakon terorističkih napada 11. septembra, prvi osumnjičeni za terorizam odvedeni su u malo poznatu američku vojnu bazu u Kubi. Držani su u američkom pritvoru, ali van nadležnosti američkog sudstva i teritorije SAD. Bivši predsjednik Džordž Buš kazao je tada da je držanje osumnjičenih u Gvantanamu ključno za bezbjednost Amerike.
"Nalaze su u našem zatvoru kako bi ih spriječili da ubijaju ljude”, istakao je Buš.
Predsjednik Obama je međutim, odmah po preuzimanju dužnosti, naredio zatvaranje Gvantanama u roku od godine.
"Ovim potezom ispoštovao sam, ne samo obećanje dato tokom kampanje, već I sporazum, koji potiče još od naših osnivača, da treba da se pridržavamo ključnih pravila ponašanja”, kazao je američki predsjednik.
Obamin potez pozdravljen je širom svijeta, gdje se uglavnom smatralo da je sporni pritvorni centar bacio ljagu na kredibilitet i prestiž SAD.
"Nema sumnje da su mnoge zemlje širom svijeta i veliki broj Amerikanaca željeli da se to dogodi, kao i da je Gvantanamo postao veliki diplomatski problem za Sjedinjene Države”, smatra Benžamin Vits iz instituta Brukings.
Pojedini međutim smatraju da bi odluka predsjednika Obama mogla da ugrozi bezbjednost Amerike, ukoliko zatvorenici budu predati drugim zemljama, bez adekvatnih bezbjednosnih mjera, ili prebačeni u američke zatvore. Republikanski senator Džon Mekejn pokrenuo je to pitanje na pretresu u Senatu, na kome je svjedočio sekretar za odbranu Robert Gejts.
"Šta da radimo sa ljudima koji su u našem pritvoru, a koje nemamo gdje da pošaljemo? Šta da radimo sa onima koji se vrate u propale države poput Jemena”, upitao je Mekejn.
Drugi pak upozoravaju da će ograničavanje oštrih tehnika ispitivanja i zatvaranje tajnih zatvora CIE učiniti Sjedinjene Države ranjivim.
"Potrebno nam je mjesto gdje naši obavještajci mogu da ih drže, ispituju i izvuku informacije koje će, nadam se, spriječiti nove terorističke napade”, naglasio je republikanski senator Džon Kornin.
Admiral u penziji Džon Hatson i njegovi istomišljenici međutim ističu da je prethodni sistem više naškodio Sjedinjenim Državama, nego što im je pomogao.
"Mučenja, tajni zatvori, sva maltretiranja, ne smanjuju broj ljudi koji su nam prijetnja, već služe kao poziv ostalim ljudima da se pridruže neprijateljskim redovima."
Ministri inostranih poslova Evropske Unije su na nedavnom sastanku u Briselu nagovijestili da bi evropske zemlje mogle da pomognu Sjedinjenim Državama, tako što će preuzeti neke od zatvorenika iz Gvantanama. Bendžamin Vits smatra da, iako se to dogodi, preostaje još pitanja.
"Da li postoji neko, čije bi oslobađanje bilo bezbjedno? Koga možete da izvedete pred sud i kako, a koga možete da prebacite u neku drugu zemlju? Da li će ostale države prihvatiti ljude koje želite da oslobodite i prebaciti ih negdje drugo”, upitao je Vits.
Postoji i mogućnost da se pojedini zatvorenici, nakon puštanja na slobodu ili prebacivanja u drugu zemlju, ponovo okrenu terorizmu. Bivši zatvorenik iz Gvantanama, Said Ali al-Širi, otišao je u Jemen, gdje je postao drugi čovjek Al Kaide u toj zemlji. Said je u video poruci osudio način na koji je bio tretiran u Gvantanamu.
Većina prihvata da postoji moguća opasnost od oslobađanja pojedinih zatvorenika. Vits međutim ističe da bi morao biti pronađen način kako da se postupa sa njima.
"Da li kao društvo možemo da kreiramo process ili oformimo tijelo koje će se baviti poslednjom grupom ljudi, koje ne možete da izvedete pred sud ili da ih oslobodite”?
U Gvantanamu se trenutno nalazi oko 245 zatvorenika, od kojih je većina u višegodišnjem pritvoru bez suđenja. Njihova sudbina će, po svemu sudeći, biti riješena u narednih godinu dana.