Linkovi

Kapčan: Obama će nastojati da obnovi partnerstvo sa Moskvom


„Iako nije medju prioritetima, Rusija će ipak imati važno mesto u spoljnopolitičkoj agendi nove administracije“, kaže Čarls Kapčan, direktor programa za Evropu u uticajnoj nevladinoj organizaciji - Savetu za spoljnopolitičke odnose.

U razgovoru za "Glas Amerike" profesor Kapčan se najpre osvrnuo na sporazum o saradnji sa Gruzijom, koji je bivši predsednik Džordž Buš potpisao pred sam kraj svog predsedničkog manadata.

„Zapad, NATO i Evropska Unija, nastaviće tokom narednih godina da razvijaju odnose sa Gruzijom, ali će na svakoj 'krivini' na tom putu iskrsnuti nešto što bi moglo da izazove napetost između Rusije i Zapada. Nedavni američki sporazum sa Gruzijom, predstavlja određenu vrstu kompenzacije za rat i činjenicu da Sjedinjene Države i Evropska Unija nisu mogle da preduzmu velike korake dok je trajao sukob, niti u ovom trenutku mogu da obećaju Gruziji učlanjenje u NATO. Amerika je stoga tražila neki drugi način da izrazi solidarnost sa Gruzijom, da kaže da će dalje investirati u njenu budućnost i apelovala je na nju da ostane na putu ka integraciji sa Zapadom. Dakle, Gruzijci nisu dobili ono što žele, ali su dobili solidnu utešnu nagradu“.

Kapčan podseća da je Rusija od početka bila protiv proširenja NATO-a, odnosno uključenja Poljske, Mađarske, Rumunije, Bugarske i baltičkih zemalja u severnoatlantski odbrambeni savez. Međutim, ona je posebno osetljiva na mogućnost učlanjenja Gruzije i Ukrajine, koje – kako se izrazio – imaju istorijske veze sa Rusijom.

„Iz ruske perspektive, to pitanje je do izvesne mere zakočeno, jer Sjedinjene Države i Evropska Unija nisu uspele da se usaglase oko toga da li NATO treba da ponudi Gruziji i Ukrajini akcioni plan za učlanjenje. Zbog toga je usledilo načelno američko-evropsko saopštenje da će te dve zemlje jednog dana biti primljene u NATO. Mislim da će slično biti saopšteno na predstojećem samitu NATO-a. U međuvremenu, verujem da će Obamina administracija i Moskva raditi na tome da vrate američko-ruske odnose na pravi kolosek. Očigledno je da pored Gruzije postoje i drugi sporovi, kao što su status Kosova, izgradnja američkog antibalističkog štita u Centralnoj Evropi, kontrola nuklearnog naoružanja, kao i pitanje da li će, ako to Vašington zatraži, Moskva da pristane na pooštravanje sankcija Iranu“.

Čarls Kapčan se zalaže za pragmatizam u američko-ruskim odnosima.

„Mislim da je za vreme Bušove administracije dolazilo do nepotrebnih verbalnih napada i kontranapada. Takođe smatram da je Rusija bila više odgovorna za to. Iz Kremlja su stizale vrlo teške reči, dok se Bušova administracija donekle uzdržavala od njih. Dakle, umereniji ton bi svakako doprineo da se nađe zadovoljavajuće rešenje, na primer, za pitanje anti-balističkog štita. Takve stvari bi olakšale dvema stranama da se sastanu i razmotre oblasti od zajedničkog interesa i u njima obnove saradnju“.

Kapčan smatra da će nova američka administracija intenzivirati napore za obnovu partnerstva sa Moskvom. Medjutim, on primećuje da transatlantski partneri još uvek nemaju usaglašen pristup prema Rusiji.

„Mislim da su Evropljani od početka rata u Gruziji, ali i ranije, bili oprezniji u odnosima prema Rusiji i da se ustežu od bilo kakvih koraka koji bi obnovili geostrateško rivalstvom sa njom. To je delimično uzrokovano geografskim položajem Rusije, koja je evropski sused, kao i energetskom zavisnošću od ruske nafte i gasa. Na kraju, mislim da Evropljani doslednije sprovode realpolitiku prema Rusima nego Amerikanci. Evropljani znaju da je došlo do nazadovanja demokratskog procesa u Rusiji, ali su i dalje spremni da sarađuju na spoljnopolitičkim pitanjima sa Kremljom. S druge strane, Amerika je zaključila da je zbog narušene demokratizacije bolje da zakoči odnose sa Rusijom“.

Ukoliko transatlantski partneri ne usaglase pristup Rusiji, zaključuje Kapčan, to bi moglo da ohrabri Kremlj da pokuša da nastavi sa sadašnjim nastojanjima da produbi podele između zapadnih saveznika.

XS
SM
MD
LG