Linkovi

Majer: Politika prema Balkanu neće se razlikovati od dosadašnje


“Politika Obamine administracije će se razlikovati od Bušove, u pogledu Iraka, Irana i Avganistana, ali ne i u pogledu Balkana,” smatra profesor političkih nauka na Nacionalnom univerzitetu za odbranu, Stiven Majer.

Majer: Novoizabranom predsedniku Baraku Obami idu u prilog dve okolnosti - on se okružio ekspertima i kvalitetnim ljudima i rano je pokazao rešenost da se svesrdno uhvati u koštac sa ekonomskim i spoljnopolitičkim problemima. Obama će svakako biti taj koji će donositi strateške odluke svoje administracije, ali će istovremeno ovlastiti brojne saradnike da deluju na svim drugim nivoima vlasti. Apsolutno glavno pitanje će biti ekonomija i to za duže vreme. Na planu spoljne politike, interesantno je, pa u neku ruku i iznenadjujuće, u svetlu Obaminih najava o “promeni”, da su u njegovu adminstraciju vraćaju brojne ličnosti iz Klintonove administracije. Naravno, politika nove administracije će se razlikovati od Bušove u pogledu Iraka, Irana i Avganistana, ali ne i u pogledu Balkana. Mada su mediji i javnost sada sa entuzijazmom uz Obamu, to će se menjati u skladu sa stepenom uspeha ili neuspeha Obamine politike.

Glas Amerike: Šta tekuća energetska kriza u Evropi zapravo znači u pogledu daljih ruskih ekonomskih i političkih aspiracija i mogućih problema sa zapadom?

Majer: Evropska energetska kriza se može posmatrati iz dva ugla: prvo, Rusija želi da bude shvaćena kao jedna od svetskih sila, koja ima ne samo vojnu, već i energetsku moć. Moskva time pre svega šalje poruka Ukrajini da se ne opribližava previše zapadu, posebno NATO-u i SAD. Tekuća ruska akcija je i nastojanje da se ojačaju ruski orijentisane političke snage u Ukrajini i pošalje poruka Evropljanima da je Rusija energetski jaka, da je ključni evropski faktor i da može da utiče na njihov svakodnevni život. Drugo, energetska kriza je vratila na političku scenu staru formulu konfrontacije istoka i zapada i, kako Moskva smatra, podrivanja ruskog političkog, ekonomskog i vojnog uticaja, izolacijom Rusije i predloženom izgradnjom raketnog sistema u Poljskoj i Češkoj republici. Rusi, naravno, reaguju na te poteze zapada I, mada se nismo u potpunosti vratili hladnom ratu, odnosi Rusije i zapada su na silaznoj skali.

Glas Amerike: Kakva bi mogla da bude politika nove američke administracije prema Balkanu, posebno Srbiji?

Majer: Obamina administracija će, kao što sam već rekao, biti preokupirana ekonomskim problemima, a prioritet na spoljnopolitičkom planu će biti dat Avganistanu, Iraku, Pakistanu i Iranu. Administracija će se takodje odmah angažovati na rešavanju izraelsko-palestinskog konflikta, dok će Balkan imati daleko manju važnost. To znači da će politika prema Balkanu biti u domenu birokrata srednjeg ranga u Stejt departmentu, a to su ljudi, koji su i ranije bili deo demokratske administracije. Ti ljudi će voditi istu politiku kao Klintonova administracija, koja se, barem u pogledu Balkana, nije značajnije razlikovala od Bušove. Prema tome, nova administacija će nastaviti da podržava nezavisnost Kosova i pridržavaće se već poznatih stavova u vezi sa Bosnom i Hercegovinom i drugim regionalnim zemljama. Medjutim, takva politika otvara mogućnost da Srbija krene svojim putem, mada dosadašnja politika Beograda ne ohrabruje u tom pogledu. Da li će, recimo, lideri Srbije imati političku hrabrost i volju da zaplivaju novim i neisprobanim vodama, ostaje da se vidi.


XS
SM
MD
LG