Linkovi

Server: Srbija će na neki način morati da prizna Kosovo da bi bila primljena u EU


"Mislim da će biti potrebno da Srbija na neki način prihvati nezavisnost Kosova da bi bila primljena u Evropsku uniju”, kaže u razgovoru za Glas Amerike potpredsednik Američkog instituta za mir Danijel Server. Povod za razgovor bio je članak “Balkanske nevolje” koji je Server nedavno objavio u listu “Volstrit Džornal” sa Mortonom Abramovicem. Dvojica autora se u članku osvćru na probleme Kosova i Bosne i Hercegovine.

Server: “Na Balkanu imate nerešena pitanja. Kosovo je još uvek nerešeno pitanje, pošto ga Beograd ne priznaje, kao i Bosna i Hercegovina pošto Bošnjaci žele unitarnu Bosnu, a lideri Republike Srpske žele da nastave sa Dejtonskim sporazumom. Postoje nerešena pitanja i u Beogradu gde imate vladu koja i dalje ima ambiciju da upravlja Srbima na jasno identifikovanoj kosovskoj teritoriji.”

Glas Amerike: U članku ste naveli da novo nezavisno Kosovo nisu priznale dve trećine zemalja i da Kosovo jedva da funkcioniše nakon desetogodišnje uprave UN. Šta ste time želeli da kažete?

Server: “Svakako da je Kosovu potrebno priznanje od strane većeg broja zemalja i da je tu potreban agresivniji napor. Što se tiče izgradnje kapaciteta državne strukture Kosova, potrebno je omogućiti da narod Kosova sam sobom upravlja. Živeo je dugo pod mentorstvom UN sa oštrim restrikcijama pa se boji grešaka. Mislim da mu treba dozvoliti da upravlja i pravi svoje greške. Medjunarodna zajednica mora da se malo povuče, ali ne u kritičnim oblastima kao što su pravosudje i etnička pitanja. Medjutim, u mnogim drugim oblastima, kao što su - poreska, socijalna, i obrazovna politika kosovske institucije bi trebalo da imaju ovlašćenje.”

Glas Amerike: Vi ste takodje naveli da je Bosna i Hercegovina nefunkcionala država, koja živi pod kontinuiranom pretnjom Republike srpske da će održati referendum o nezavisnosti?

Server: “Bosna i Hercegovina ima ustavni problem. Ustav te zemlje su Amerikanci nametnuli na kraju rata, a to je upravo ono što su želele nacionalostičke stranke koje su uglavnom na vlasti od tada. To će ostati tako ukoliko ne dodje do promene ustava, do čega je skoro došlo pre tri godine, ali je ta mogućnost izgubljena sa samo dva glasa razlike. Mislim da bi pitanje ustavnih promena trebalo ponovo razmotriti, ali na način da se dobije podrška sve tri etničke grupe u Bosni. Ne predlažem da se nešto nametne spolja ili protiv volje dve od tih etničkih grupa. Medjutim, ovaj put bi na tome trebalo da se angažuje EU, a ne SAD.”

Glas Amerike: Kako sagledavate jače ekonomske i političke veze izmedju Srbije i Rusije?

Server: “Pre svega, to je izbor koji Beograd apsolutno ima pravo da napravi. Medjutim, treba uočiti da je orijentacija Srbije delimično politička i da nije sasvim ekonomska. To je izbor koji je Beograd napravio u znak zahvalnosti Rusiji za njenu podršku Srbiji u pogledu Kosova. Mislim da Srbija na taj način plaća visoku cenu svom protivljenju nezavisnosti Kosova. Ali, u svakom slučaju, Beograd je imao svako pravo da napravi taj izbor, ali je on više politički nego ekonomski - to želim da naglasim.”

Glas Amerike: Kako bi EU i SAD mogle da pokažu “jaču rešenost i veću jasnoću” u rešavanju nekih kontroverznih pitanja na Balkanu?

Server: “SAD ignorišu Balkan u svetlu brojnih drugih problema. Evropska unija je ta u čijim rukama se nalaze karte na Balkanu. Unija je podeljena po kosovskom pitanju, pošto imate pet članica, koje nisu spremne da priznaju nezavisnost Kosova. Kao rezultat toga, EU nije u stanju da nametne uslov za učlanjenje Srrbije u uniju - tj. da Beograd prizna Kosovo. Naravno, EU ne može da nametne taj uslov, ali svi znaju da on postoji. U protivnom, bar dve zemlje unije će staviti veto na prijem Srbije. Bojim se da će biti potrebno prihvatanje te činjenice, odnosno nezavisnosti Kosova u nekom vidu, bilateralnim sporazumom, ili odobravanjem učlanjenja Kosova u UN, ili tome slično. Drugim rečima, nisam siguran da je realna ideja da Srbija udje u EU, bez priznanja Kosova.”





XS
SM
MD
LG