Neprekidna kriza u pojasu Gaze za mnoge posmatrače podvlači činjenicu da će Barak Obama postati predsednik u teškom trenutku istorije. Od ratova u Iraku i Avganistanu, preko nestabilnosti u Pakistanu, do nuklearnih ambicija Irana i Severne Koreje, Obama će naslediti mnoga krizna žarišta koja će se nadmetati za njegovu pažnju i odlučivanje. Uprkos svemu, novoizabrani predsednik tvrdi da je rešen da njegova politika u oblasti nacionalne bezbednosti bude uspešna.
Nekoliko dana pošto je Barak Obama pobedio na izborima, predsednik Buš je rekao kako će se posebno truditi da pimopredaja kormila Sjedinjenih Država protekne glatko. U skladu sa tim, funkcioneri njegove administracije ubrzo su počeli da detaljno obaveštavaju Obamin tim za nacionalnu bezbenost o svim tekućim operacijama i planovima na polju odbrane, obaveštajnog rada i diplomatije, kao i planovima i opcijama za reagovanje, ukoliko se na početku Obaminog predsednikovanja pojavi neka nova međunarodna kriza.
Odlazeći savetnik za nacionalnu bezbednost,
Stiven Hedli, kaže da su ta vanredna nastojanja u skladu sa činjenicom
da je ovo prva primopredaja vlasti u poslednjih 40 godina, koja se
odvija dok je zemlja u ratu.
„Smatrali smo da je, u ovoj drugačijoj
vrsti tranzicije, važno da znaju sa čime će morati da se suoče, kakve
političke odluke su na snazi, kakvi su trenutni odnosi sa drugima i
kakve su im poluge na raspolaganju. Takođe, koji problemi bi, po našem
mišljenju, mogli da ih iznenade“, rekao je Hedli.
Ali neki
analitičari smatraju da ta nastojanja Bušove administracije kriju još
jedan motiv. Entoni Kordesman je specijalista za nacionalnu bezbednost
u vašingtonskom Centru za strateška i međunarodna istraživanja.
„Svaka administracija istinski nastoji da brifuje tranzicioni tim, a to ne čini iz pukog altruizma. Nema sumnje da time nastoji da osigura svoj legat, da osigura kontinuitet u politici. Dakle, postoji veoma snažan motiv za to da tranzicija bude najbolja moguća“, kaže Kordesman.
On primećuje da planovi za sve moguće situacije nisu nikakva novost,
posebno na polju nacionalne bezbednosti. Kako kaže, Obamin tim ima
svaki razlog da pažljivo sasluša te brifinge, ali da to ne znači da
mora da sprovede dobijene savete.
Tokom predizborne kampanje,
demokratski kandidat Barak Obama neprestano je kritikovao odluke
predsednika Buša, posebno u vezi sa nacionalnom bezbednošću i spoljnom
politikom. Istovremeno, Buš nije krio da bi, prema njegovom mišljenju,
republikanski kandidat Džon Mekejn bio spremniji i iskusniji vrhovni
komandant od Obame. Međutim, funkcioneri Bušove administracije nisu
pokazali da njihova nastojanja na pripremi Obaminog tima na bilo koji
način odražavaju to gledište. Umesto toga, oni priznaju da mnogo štošta
na svetskoj sceni ostavljaju nedovršeno i da stoga žele da naoružaju
novog predsednika svim mogućim informacijama.
Govoreći u jednoj
emisiji televizijske mreže ABC, novoizabrani predsednik je rekao da su
brifinzi bili detaljni, ali da nije saznao nikakve zapanjujuće vesti.
„Većina
onoga što sam saznao bile su stvari koje sam očekivao. Bio sam član
Senata, pa iako nisam bio u Odboru za obaveštajne aktivnosti, dobijali
smo najpoverljivije informacije. Stoga nisam saznao ništa o čemu nisam
imao pojma, ali nacionalna bezbednost ipak zahteva budnost“, rekao je
Obama.
Članovi Obaminog tima za nacionalnu bezbednost ne govore za
javnost, ali druge istaknute demokrate hvale proces tranzicije. Tomas
Meklarti bio je na položaju šefa osoblja predsednika Klintona.
„U
ovom trenutku života naše zemlje i sa stanovišta bezbednosti, od
kritične je važnosti da se primopredaja odvija bez problema. Mislim da
se to i vidi. Mislim da se sve odvija vešto i na profesionalan način“,
rekao je Meklarti.
Novoizabrani predsednik Barak Obama, položiće zakletvu na taj položaj za tačno nedelju dana, 20. januara.