Linkovi

Sve veća kontroverza oko navodne veze između Hamasa i Irana


Dok umerene arapske zemlje uglavnom ćute o konfliktu u pojasu Gaze, Iran vrlo glasno kritikuje Izrael i ponudio je pomoć Hamasu. Većina analitičara slaže se da veze između Hamasa i Irana postoje, ali različito ocenjuju karakter i dubinu tih veza.

Izrael još odavno tvrdi da Iran podržava Hamas na isti način na koji podržava Hezbolah, svog saveznika u Libanu. Izraelski zvaničnici takođe tvrde da Iran naoružava i obučava borce Hamasa. Međutim, ta optužba je kontroverzna. Džordž Džofi, stručnjak za Bliski Istok na Univerzitetu u Kembridžu, u Velikoj Britaniji, odbacuje trvdnju da je Iran mogao da probije izraelski kordon oko pojasa Gaze, kako bi snabdevao Hamas oružjem.

"Teško je razumeti kako je Iran mogao da održava takve kontakte. Takva vrsta veze teško je održiva čak i unutar okupiranih teritorija. Hamas je izolovan i od ostalog dela Bliskog Istoka. Dakle, prosta logika govori da bliske veze o kojima se govori, ne postoje", kaže Džofi.

Međutim, Reva Bala, analitičarka STRATFOR-a, privatne firme za prikupljanje obaveštajnih podataka, kaže da Iran dotura oružje Hamasu preko sofisticirane krijumčarske mreže libanskog Hezbolaha.

"U stvari, postoji grupa agenata Hezbolaha, koji doturaju oružje preko Sudana. Oni ulaze u Egipat uz pomoć lažnih dokumenata sa sunitskim imenima, tamo potplaćuju egipatske beduine na Sinaju novcem, lakim oružjem i libanskim hašišem - koji oni kasnije prodaju na crno. Takođe potkupljuju pripadnike egipatske bezednosti na granici sa Gazom, i oružje se putem razgranate Hamasove mreže podzemnih tunela prebacuje u Gazu", ističe Bala.

No, većina analitičara se slaže da, ako Iran i uspeva da naoružava Hamas, Teheran time ne postiže mnogo za sebe, osim što zagorčava život Izraelu. Oni tvrde da Iran više nastoji da iskoristi krizu u Gazi za sakupljanje političkih poena i pojačanje sopstvenog imidža kao lidera islamskog sveta. Analitičarka Reva Bala kaže da Iran želi da učvrsti svoj položaj u regionu tako što će posramiti umerene arapske zemlje:

"To jednostavno pomaže Iranu da se uzdigne iznad arapskih režima. Treba imati u vidu da arapski režimi najmanje govore o krizi. Većina njih je srećna da se Hamas drži pod kontrolom i nimalo ne brinu zbog toga što Izraelci sputavaju Palestince u regionu. Postoji ogroman jaz između onoga što se čuje na 'arapskim ulicama' i onoga o čemu arapski režimi razgovaraju međusobno. A Iran pokušava da to iskoristi".

U svemu tome moguća je i unutrašnjepolitička dimenzija. Iranskom predsedniku, Mahmudu Ahmadinedžadu – koji često kritikuje Izrael ili mu preti – predstoji reizbor u junu. Džordž Džofi, sa Univerziteta u Kembridžu, kaže da pružanjem podrške Hamasu, iranski tvrdokorni lideri možda pokušavaju da steknu ugled branitelja muslimana.

"Palestinsko pitanje je veoma važno za Irance. U tom smislu događaji na Bliskom istoku igraće određenu ulogu na tim izborima", smatra Džofi.

Međutim, Merzad Borudžerdi, ekspert za Bliski istok na Univerzitetu u američkom gradu Sirakjuz, smatra da u uslovima posustale ekonomije, kao u Iranu, podrška Hamasu možda neće doneti presudne glasove.

"Na osnovu dosadašnjeg iskustva i istraživanja, iranski birači se više opredeljuju na osnovu domaćih, naročito ekonomskih pitanja, nego na osnovu spoljnopolitičkih. Bez obzira da li je reč o patnjama Palestinaca ili o nuklearnim elektranama, to nisu stvari koje su od ključne važnosti za obične Irance", veruje Borudžerdi.

Uprkos tome, iranska državna novinska agencija je javila da se oko 70 hiljada iranskih studenata dobrovoljno prijavilo za samoubilačke bombaške akcije protiv izraelskih vojnika u Gazi.

XS
SM
MD
LG