Linkovi

Kopli: Ekonomija i zastoj globalizacije - pokretači Obamine spoljne politike


Predsednik i urednik časopisa “Pitanja odbrane i spoljne politike” (Defense and Foreign Affairs), Gregori Kopli, u razgovoru za Glas Amerike predvidja da će osnovni pokretači spoljne politike administracije novoizabranog predsedniak Baraka Obame biti ekonomija i saznanje da je došlo da naglog zastoja u globalizaciji.

Kopli: Administracija novoizabranog predsednika Baraka Obame neće barem u ranim fazama razvijati novu i koherentnu inostranu politiku i biće i dalje usmeravana dosadašnjom politikom Stejt departmenta. To znači da će u mnogim pitanjima Obamina administracija ne samo naslediti, već i nastaviti politiku predsednika Buša, kao što su stavovi prema Balkanu, Evropi, Aziji, itd. U korenu njegove politike biće dve primarne stvari: ekonomija i njen uticaj na obim i pravac američke spoljne politike, kao i saznanje da je došlo do naglog zaustavljanja globalizacije.

Glas Amerike: Kakve odnose očekujete izmedju SAD i Evropske unije, kao celine, kao i pojedinačnih evropskih zemalja, uključujući Rusiju?

Kopli: Paradoksalno je da je u eri globalizacije ustvari došlo do renesanse nacionalizma, pa i izolacije nekih zemalja, uključujući donekle i SAD i Evropu. To se primećuje u jačanju nacionalnog identiteta zemalja, kao što je to slučaj sa Britanijom i Francuskom. Medjutim, ono što pada u oči je da se odnosi i interesi SAD i Evrope razilaze. Drugim rečima, svedoci smo okončanja politke 20. veka, koja je u velikoj meri objedinila SAD i Evropu. Postoje brojni kulturološki i drugi zajednički interesi zemalja zapadne civilizacije, ali se Evropa sada distancira od SAD i okreće sebi i susednim zemljama, posebno prema Rusiji od koje u velikoj meri i energetski zavisi. Novi transatlanski odnosi neće biti uslovljeni ideološkim razlikama, već egzistancijalnom nužnosti. To će podstaći Vašington da nastavi selektivnom politikom bilateralnih odnose sa evropskim zemljama, kao što su Britanija, Poljska, a posebno zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza. Rusija takodje nastoji da obnovi svoje ekonomsko i političko prisustvo na Balkanu, u Srbiji, Bugarskoj, Grčkoj, pa i Turskoj, uglavnom svojim ekonomskim uticajem, što će podstaći reviziju i rebalans odnosa tih zemlja sa Moskvom.

Glas Amerike: Koje zemlje će pod Obaminom administracijom imati prioritetne odnose sa SAD?

Kopli: To će biti odlučeno na osnovu globalne ekonomije sa jedne i bezbednosne politike sa druge strane, posebno u pogledu borbe protiv terorizma. SAD će nastaviti da održavaju, ako hoćete, “privilegovan” odnos sa Britanijom, Japanom i Australijom, a doći će i do jačanja odnosa sa Kinom. SAD će koristiti očekivano čvrste odose sa Kinom radi kontrole i obuzdavanja ruskih političkih ambicija u centralnoj Aziji. Ono što je najvažnije jeste da su SAD sada neraskidivo povezane sa Kinom u smislu ekonomije, a prema tome i glabalne stabilnosti.

Glas Amerike: Kakva bi mogla da bude politika Baraka Obame prema novim vojnim angažmanima?

Kopli: To je pitanje o kome je novoizabrani predsednik izneo najjasniji stav, rekavši da neće biti mnogo spreman da se angažuje u novim vojnim akcijama u inostranstvu. S druge strane, očekuje se da će on, prema svom planu, povući američke snage iz Iraka, ali da će proširiti američko vojno prisustvo u Avganistanu. Medjutim, da bi to učinio on će morati da održava veoma stabilne odnose sa Pakistanom, koji sada ne postoje. Obamina administracija će prvo morati da osigura da ne izbije neki iznenadni sukob izmedju Pakistana i Indije i da zadrži neutralan stav.

XS
SM
MD
LG