Linkovi

NASA gleda u neizvesnu budućnost posle uspeha u 2008.


U američkoj Agenciji za aeronautiku i svemirska istraživanja – skraćeno NASA – protekla godina biće upamćena po misijama šatla i otkrićima na Marsu i u drugim delovima svemira. Istovremeno, naučnici sa zebnjom gledaju u finansijski nesigurnu budućnost, dok istovremeno planiraju povratak na Mesec.

Inženjeri u projektu Konstelejšn grade i testiraju rakete i kapsule koji će biti upotrebljene za nastavak istraživanja svemira po povlačenju šatla iz upotrebe, 2010. Najvažniji plan tiče se povratka na mesec, pre kraja 2020. godine. U međuvremenu, izgradnja Međunarodne svemirske stanice nastavlja se punom parom.

U februaru lansirana je prva od četiri ovogidišnje misije šatla ka toj stanici. Popravkama i dograđivanjima, uključujući dve naučne laboratorije, stanica je dobila prostor za dvostruko veću posadu. Postavljanjem još jednog solarnog panela, iduće godine, dogradnja će biti završena.

Ove godine, nekoliko svemirskih sondi takođe je privlačilo pažnju. Tri od njih obletele su oko sunca i poslale njegove prve trodimenzionalne slike. Sondaprošla je kroz Saturnove prstenove i okrenula svoje instrumente ka jednom od njegovih meseca, analizirajući ledene gejzere. Sonda Mesindžer dvaput je prošla kraj Merkura, snimajući njegovu površinu. Istovremeno, čak šest sondi ispitivalo je Mars. Najuzbudljiviji momenat bio je sletanje robotske sonde Feniks na tlo crvene planete, u maju, posle desetomesečnog leta.

Sonda je zagrebala površinu Marsa i potvrdila prisustvo leda, što znači da je na njemu u prošlosti možda bilo živih bića.

Svemirski teleskop Habl nastavio je da šalje snimke dalekih svetova i dve galasije u sudaru. Ova godina biće upamćena i po prvom snimku neke planete van sunčevog sistema.
Uprkos kresanjima budžeta, NASA planira jos osam letova šatla, pre nego što ih penzioniše, 2010. Dugoročni plan agencije je da sagradi trajnu bazu na mesecu, koja bi jednoga dana postala odskočna daska za slanje ljudi u posetu Marsu.

XS
SM
MD
LG