U američkoj Agenciji za aeronautiku i svemirska istraživanja – skraćeno NASA – protekla godina biće upamćena po misijama šatla i otkrićima na Marsu i u drugim delovima svemira. Istovremeno, naučnici sa zebnjom gledaju u finansijski nesigurnu budućnost, dok istovremeno planiraju povratak na Mesec.
Inženjeri u projektu Konstelejšn grade i
testiraju rakete i kapsule koji će biti upotrebljene za nastavak
istraživanja svemira po povlačenju šatla iz upotrebe, 2010. Najvažniji
plan tiče se povratka na mesec, pre kraja 2020. godine. U međuvremenu,
izgradnja Međunarodne svemirske stanice nastavlja se punom parom.
U
februaru lansirana je prva od četiri ovogidišnje misije šatla ka toj
stanici. Popravkama i dograđivanjima, uključujući dve naučne
laboratorije, stanica je dobila prostor za dvostruko veću posadu.
Postavljanjem još jednog solarnog panela, iduće godine, dogradnja će
biti završena.
Ove godine, nekoliko svemirskih sondi takođe je
privlačilo pažnju. Tri od njih obletele su oko sunca i poslale njegove
prve trodimenzionalne slike. Sondaprošla je kroz Saturnove
prstenove i okrenula svoje instrumente ka jednom od njegovih meseca,
analizirajući ledene gejzere. Sonda Mesindžer dvaput je prošla kraj
Merkura, snimajući njegovu površinu. Istovremeno, čak šest sondi
ispitivalo je Mars. Najuzbudljiviji momenat bio je sletanje robotske
sonde Feniks na tlo crvene planete, u maju, posle desetomesečnog leta.
Sonda je zagrebala površinu Marsa i potvrdila prisustvo leda, što znači da je na njemu u prošlosti možda bilo živih bića.
Svemirski
teleskop Habl nastavio je da šalje snimke dalekih svetova i dve
galasije u sudaru. Ova godina biće upamćena i po prvom snimku neke
planete van sunčevog sistema.
Uprkos kresanjima budžeta, NASA
planira jos osam letova šatla, pre nego što ih penzioniše, 2010.
Dugoročni plan agencije je da sagradi trajnu bazu na mesecu, koja bi
jednoga dana postala odskočna daska za slanje ljudi u posetu Marsu.