Linkovi

Sarkozi: EU je najbolja ideja prošlog vijeka


Posljednje obraćanje odlazećeg predsjedavajućeg Evropskog vijeća, francuskog predsjednika Nikole Sarkozija, Evropskom parlamentu bilo je prilika za osvrt na proteklih šest mjeseci; vrijeme različitih kriza, izazova, ali i otvorenih perspektiva. Vidno zadovoljan francuskim učinkom, predsjednik Sarkozi je pozvao Evropljane da ne čekaju na rješenja, već da ih sami donose, da ne gube vrijeme, već zajednički pokreću projekte koji prelaze nacionalne granice.

Francusko predsjedavanje Evropskom unijom imalo je priliku da se ogleda sa različitim vrstama kriza i izazova; od upornih pregovora kako bi se spasio Lisabon nakon propalog irskog referenduma, borbe protiv finansijske krize, do posljednjeg evropskog dogovora globalnih dimenzija o jednako globalnom problemu klimatskih promjena, da se do 2020. godine za 20 procenata smanji emisija ugljen dioksida, za toliko poveća efikasnost upotrebe energije i do 20 procenata poveća korištenje čistih i obnovljivih izvora energije.

"U situaciji gdje novi američki predsjednik uspostavlja nove ciljeve za zaštitu prirodne sredine, bilo bi nezamislivo za nas da nemamo svoju ulogu i svoje ciljeve. Kada ne bi smo imali jedinstvo oko paketa mjera protiv klimatskih promjena, kako bi smo očekivali da nas saslušaju u Indiji, Kini ili Brazilu, kada im govorimo o potrebi ponovnog uspostavljanja klimatskog balansa planete", zapitao se francuski predsjednik.

Prvi val finansijske krize vjerovatno jeste prošao, ali je još vjerovatnije da će njene posljedice još dugo biti prisutne. Evropa je, neočekivano, na nju odgovorila jedinstveno i nije bilo previše nedoumica oko ključnih elemenata; bolje regulative, kontrole i poštenijeg funkcionisanja globalnog finasijskog tržišta. Do tada,članice bi trebale izdvajati oko 1,5 posto bruto nacionalnog dohotka, što čini oko 200 milijardi eura, za gašenje požara ako i kada izbiju. Međutim, i pored toga, recesija je postala stvarnost koja evropski prostor neće napustiti ni naredne godine.

Irci su nenadano nedavno dali vjetra u leđa nadi da će Lisabon ipak preživjeti; obećali su novi referendum sredinom 2009. godine, što bi, sa godinom zakašnjenja, i uz na proljeće očekivanu ratifikaciju Lisabona u Češkoj, otvorilo vrata funkcionisanju Unije na efikasniji način. Da bi osigura li uspjeh referendumu, Evropljani su Dablinu načinili ustupak- sve države
članice imaće svoga komesara u novom sastavu Evropske komisije.

"Ako nam je stalo do Lisabona i da Evropa ima snažne institucije, to možemo imati samo ako Irci budu ponovo glasali i ovaj put rekli "Da". Da bi tako i bilo, trebaju im ustupci, a ti su ustupci predloženi na Evropskom vijeću- da bude sistem: jedan evropski komesar, jedna država članica", istakao je Sarkozi.

Odlazeći predsjedavajući Evropskog vijeća je, želeći uspjeh nastupajućem, češkom predsjedavanju, sa parlamentarcima podijelio iskustvo predsjedavanja za koje kaže da ga je promijenilo. Bio je šest mjeseci u prilici da čuje i vidi na 27. načina različita mišljenja, situacije i probleme, što ga je učinilo otvorenijim, tolerantnijim i što mu je pomoglo da bolje shvati EU, tu, kaže predsjednik Sarkozi, vjerovatno najbolju ideju 20. vijeka.





XS
SM
MD
LG