Šta bi imenovanje Hilari Klinton za državnog sekretara, moglo da znači
za američku inostranu politiku i njene prioritete. Za Glas Amerike o
tome govori voditelj televizijskog programa “Hronika Bele kuće” Luelin
King.
King: "Državni
sekretar je ne samo glavni funkcioner u pogledu američke spoljne
politike, već i šef ogromne agencije koja pod svojom nadležnošću ima
veliki broj ambasada i konzulata. To je dakle posao ne samo arhitekte
spoljne politike, nego i menadžera. U Obaminoj administraciji imaćemo
tri uticajne osobe koje će, kako izgleda, doprinositi formiranju
inostrane politike: to su državni sekretar Hilari Klinton, savetnik za
nacionalnu bezbednost Džejms Džons, koji će imati bliži kontakt sa
predsednikom od mnogih drugih, pošto je i njegova kancelarija u Beloj
kući, a državni sekretar je često na putu. Tu je zatim i potpredsednik
Džo Bajden, čija se karijera zasniva na spoljopolitičkim aktivnostima i
uspesima. Taj trougao bi mogao da izazove znatnu napetost, posebno u
svetlu očekivanja i uticaja Klintonove, odnosno bračnog para Klinton,
jer će tu svakako postojati određena komunikacija - kao sto je
uobičajeno u svakom braku. Tu će Hilari morati da vodi računa da ne
sprovodi svoju spoljnu politiku, nego predsednikovu, jer bi u suprotnom
došlo do napetosti i sa predsednikom i sa drugima. Dakle, imenovanje
Hilari Klinton je hrabar, ali i opasan korak - u pogledu američke
unutrašnje politike".
Glas Amerike: Šta će biti spoljnopolitički prioriteti nove administracije Baraka Obame?
King: "To će biti Pakistan u svetlu najnovijih događaja u Indiji, potom
Avganistan, gde se situacija pogoršava. Zatim, permanentan i otvoren
prioritet ima Bliski istok, odnosno odnosi Izraela i Palestinaca, iako
nije jasno kakav stav prema tome ima Barak Obama, mada Hilari Klinton jasno
podržava Izrael, što bi moglo da oteža američku poziciju u muslimanskom
svetu. Pored toga, tesne veze sa Izraelom ima novi šef osoblja Bele
kuće, Ram Emanuel, čija je porodica živela u toj zemlji, a i on sam je
bio pripadnik izraelskih oružanih snaga, što neće blagoklono gledati
mnogi političari i analitičari iz tog regiona".
Glas Amerike: U kojoj meri
i na koji bi način imenovanje Hilari Klinton moglo da se odrazi na
odnose Sjedinjenih Država sa Evropskom unijom, Rusijom i Balkanom?
King: "Mislim da će Evropska unija, Rusija i Balkan, vrlo brzo uočiti da
će ova administracija biti pogodna za održavanje dobrih odnosa. Obamina
administracija će ublažiti težnje ka širenju NATO-a, kao nepotreban akt
s jedne strane, i kao ustupak Rusiji sa druge. Obama će takođe raditi na
unapređenju odnosa sa Evropskom unijom, imajući na umu zajedničke
interese i tu će uživati podršku glavnih evropskih država. Što se tiče
Balkana, taj region je prepušten Evropi, a američki spoljnopolitički
tim će imati da rešava važnija pitanja. Kao izuzetno ambiciozna žena,
kojoj se omaklo da postane demokratski predsednički kandidat, Hilari
Klinton shvata da je položaj državnog sekretara važniji od senatorskog
i da može da joj posluži kao odskočna daska za ostvarenje daljih
ambicija. Tradicionalno, istorija pamti senatore drugačije nego državne
sekretare, kao što je slučaj sa Maršalom, Dalasom, Kisindžerom i
drugima. Ona želi da uđe u istoriju, a put ka tome vodi preko
diplomatije, tako da će ona sada možda biti spremnija da se drži
diplomatije nego ikada ranije".