Potpredsednik Atlantskog saveta SAD, Džejms Taunsend najavljuje izradu nove odbrambene strategije NATO-a.
Taunsend kaže da će novoizabrani predsednik Barak
Obama idućeg aprila, na proslavi 60-godišnjice Severnoatlantskog
saveza, imati priliku da iznese svoju viziju transatlantskog
partnerstva.
"Obamina
administracija će na NATO samitu verovatno izneti zahtev za
formulisanje novog strateškog koncepta severnoatlantskog odbrambenog
saveza. Mi u sedištu NATO-a često govorimo o severnoatlantskom
odbrambenom sporazumu, koji čini temelj saveza, ali NATO takođe sledi
određenu strategiju koja je u stalnoj evoluciji i odraz je opsežne
debate među zemljama članicama. O NATO strategiji je poslednji put
raspravljano 1990-ih godina, u jeku balkanskog konflikta i intervencije
alijanse u sporu oko Kosova. No, prilike su se od tada promenile. Diskusija o novoj viziji NATO-a trajaće najmanje godinu dana", kaže Taunsend.
On smatra da bitan elemenat te strategije predstavljaju odnosi sa Rusijom.
"Problemi
kao što su globalni terorizam ili globalno zagrevanje, koji su od
ključne važnosti važni za transatlantsku bezbednost ne mogu da se
rešavaju bez učešća Rusije. Međutim, sada smo u fazi u kojoj Kremlj
uslovljava saradnju, posebno zahtevom da Severnoatlantski savez
odustane od proširenja u regionu koji Rusija smatra svojom sferom
interesa. S druge strane, Sjedinjene Države i Evropa osuđuju Rusiju
zbog upada u Gruziju. Dakle, krupne su prepreke koje treba prevazići
pre nego što Istok i Zapad budu mogli da udruže snage u rešavanju
pitanja od zajedničkog interesa, kao što su terorizam, sprečavanje
Irana da se domogne nuklearnog oružja i globalno zagrevanje. Nažalost,
nismo ni blizu pokretanja takvih inicijativa".
Idućeg
meseca, ministri inostranih poslova zemalja NATO-a razmotriće dalju
vojnu saradnju sa Ukrajinom i Gruzijom putem akcionih planova.
"Ukrajini
i Gruziji su obećani akcioni planovi za učlanjenje, ali oni ne znače
automatsko učlanjenje. Reč je, u stvari, o procesu i pripremi koju
zemlje vrše da bi se kvalifikovale za prijem u NATO. Nažalost, Moskva
akcione planove vidi kao liniju razdvajanja tih zemalja i Rusije. U
okviru NATO-a, takođe postoji spor oko toga da li bi Ukrajini i Gruziji
uopšte trebalo ponuditi akcione planove. Na pomenutom ministarskom
savetu će po svemu sudeći, Ukrajini i Gruziji, koje su već primljene u
Partnerstvo za mir, biti ponuđeno nešto između Partnerstva za mir i
akcionog plana. Mislim da ćemo oko toga voditi razgovore i sa Rusijom.
Proces pripreme Gruzije i Ukrajine za formalno učlanjenje u NATO
verovatno će trajati duže nego što su mnogi predviđali".
Povodom nedavnog predloga ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva za
stvaranje pan-evropskog bezbednosnog saveza, Džejms Taunsend kaže:
"Drago
mi je da čujem da Rusi predlažu bezbednosnu strukturu. To su dobre
vesti, jer pokazuje spremnost da se razgovora o takvim pitanjima.
Međutim, smatram da je ispravan odgovor Evropljana, koji kažu da takva
struktura ne bi mogla da funkcioniše kako valja bez učešća Sjedinjenih
Država. Istovremeno, mislim da kao što je sadašnja finansijska kriza u
svetu pružila priliku za rekonstrukciju međunarodne finansijske
arhitekture, stekli su se uslovi za preuređivanje multilateralnih
bezbednosnih organizacija, kao što je Severnoatlantski savez".
Po rečima potpredsednika Atlantskog saveta Sjedinjenih Država, Džejmsa Taunsenda, Zapad je sklon da u tome sarađuje sa Rusijom, ali na Moskvi je da bira da li će da sledi politiku konfrontacije ili konstruktivnih odnosa sa Vašingtonom i Briselom.