Linkovi

Istorija američkih predsedničkih izbora


Američki predsednički izbori imaju dugu, bogatu istoriju punu živopisnih kandidata i malo poznatih činjenica. Na primer, u ranim danima, predsednički kandidati peli su se na drveće da bi se obraćali svojim pristalicama...

Jednog hladnog, zimskog jutra za nekoliko meseci, novi američki predsednik izrecitovaće istu, staru zakletvu koju su izgovarali svi predsednici stupajući na dužnost. Ovogodišnji izbori su 56. po redu, a prvi su održani 1789.godine,kada je Džordž Vašington izabran za prvog američkog predsednika. U to vreme, američki crnci i žene nisu imali pravo glasa. Ovi će izbori biti istorijski, budući da Amerikanci biraju izmedju prvog afro-američkog predsednika, demokrate Baraka Obame, i prve žene potpredsednice, republikanke Sare Pejlin koja je potpredsednički kandidat senatora Džona Mekejna.

Američka izborna tradicija je vremenom usavršavana… Bivši predsednik Ronald Regan je na svojoj inauguraciji izneo sledeću ocenu: “Ovu ceremonija koju održavamo na svake četiri godine i koju prihvatamo kao nešto normalno, za mnoge zemlje je ravna čudu.”

Predsednički izbori nikada nisu bili obustavljeni niti odloženi, čak ni u vreme rata il ekonomskih kriza. Alen Lihtman, profesor istorije sa Američkog univerziteta u Vašingtonu, podseća: ”Ne postoji slučaj da su američki izbori bili odloženi. Imali smo izbore 1864. u sred američkog gradjanskog rata. Imali smo izbore 1932. u sred velike depresije."


Istorijski, većina američkih predsedničkih izbora smatrana je poštenim i regularnim. Postoji jedan značajan izuzetak. 2000-te, Vrhovni sud SAD umešao se da bi rešio spor u vezi sa glasovima sa Floride, i Džordž Buš odneo je pobedu nad Alom Gorom. Džerald Ford je jedini predsednik SAD koji nije izabran na izborima. On je stupio na dužnost kada je Ričard Nikson podneo ostavku pod pretnjom opoziva zbog afere Votergejt.

Predsednički izbori uvek se održavaju prvog utorka u novembru. Alen Lihtman kaže da je ta tradicija započela u vreme kada su SAD bile prevashodno poljoprivredno društvo.

Izbori su počeli da se održavaju u novembru od 1840-ih, sa ciljem da se održavaju posle žetve,” kaže profesor Alan Lihtman.

U američkom izbornom sistemu, gradjani ne biraju predsednika direktno, već to čini elektorski koledž. Svaka država ima odredjeni broj elektora koji glasaju u izbornom koledžu. Broj elektora se odredjuje na osnovu stanovništva pojedinačnih država. Kada Amerikanci glasaju, oni upućuje elektore iz svoje države da glasaju za njihovog kandidata u elektorskom koledžu.
Majkl Mekdonald, profesor političkih nauka na univerzitetu Džordž Mejson objašnjava:

Mi ne biramo predsednika SAD direktno, ali odredjujemo glasanje članova elektorskog koledža. Ti članovi se zatim sastaju 15. decembra i biraju predsednika

Tradicionalno, postoji prelazni period od nekoliko meseci od izbora do inauguracije novog predsednika. U moderna vremena, ta tranzicija omogućava novom predsedniku da izabere svoju administraciju i pripremi se za stupanje na položaj.

Glavni razlog je što je elektorskom koledžu bilo potrebno vreme da se sastane i glasa. Zatim, u slučaju da elektori nisu mogli da presude izbore, bilo je potrebno vreme da se sazove Predstavnički dom I izabere predsednik", kaže istoričar Alen Lihtman.

Ovogodišnji izbori bili su najduži i najskuplji u američkoj istoriji. Pobednik će ući u Belu kuću u vreme velikog unutrašnjeg i spoljnopolitičkog previranja. Imaće na raspolaganju četiri godine da ubedi javnost da zaslužuje još jedan mandat kada izborni proces ponovo započne.

XS
SM
MD
LG