Linkovi

Rif: Ako bi izbori bili održani u Evropi, Obama bi dobio 70 odsto glasova


"Ako bi američki predsednički izbori bili održani u Evropi, Obama bi verovatno dobio 70 odsto glasova…", kaže dopisnik bečkog lista Die Presse, Norbert Rif, koji se u razgovoru za Glas Amerike najpre osvrnuo na američku ekonomsku krizu i njen uticaj na Evropu.

Rif: Posledice američke ekonomske krize odrazile su se i na Evropu — u vidu opšte ekonomske nestabilnosti i pada vrednosti akcija na berzama, a evropske banke suočene su sa istim problemima kao i američke. Vrlo je interesantno da američka kapitalistička ekonomija, koja se toliko zalaže sa slobodno tržište, sada izlazi u susret svojim bankama na socijalistički način, odnosno intervencijom države, u poredjenju sa 'socijalističkom' Evropom, koja izbegava preveliku državnu podršku svojim finansijskim institucijama. U svakom slučaju, mislim da Evropa ulazi u etapu višegodišnjeg rešavanja svoje ekonomske krize.

Glas Amerike: Kakva su očekivanja u Evropi u pogledu američkih predsedničkih izbora?

Rif: Ako bi američki predsednički izbori bili održani u Evropi, Obama bi verovatno dobio 70 odsto glasova, a Mekejn u najboljem slučaju 30 odsto. Očekivanja od Obamine administracije su velika, pošto su Evropljani stvarno umorni od osmogodišnje Bušove administracije, a Mekejna vide kao nastavljača te politike. Evropljani se nadaju da će Obama pojačati američku saradnju sa Evropljanima na ekonomskom i političkom planu. Medjutim, tu imate recipročne stavove - ako Evropa očekuje više od Sjedinjenih Država, onda i Vašington očekuje više od Brisela, na primer, u smislu većeg doprinosa evropskih snaga u Avganistanu i većeg angažovanja NATO-a. Ako Mekejn pobedi, mislim da će na osnovu osmogodišnjeg iskustva sa Bušom i ratom u Iraku, on shvatiti da mora da saradjuje i sa 'novom' i sa 'starom' Evropom i tu će se pojaviti ta bitna razlika izmedju njega i Buša.

Glas Amerike: Neki analitičari smatraju da bi nekakav pritajeni rasizam mogao da odigra ulogu na predsedničkim izborima?

Rif: Mislim da smo bili pomalo šokirani kada je Hilari Klinton pobedila na izborima u Nju Hempširu, mada je Obama vodio u svim anketama. Znači, kada pitate gradjane za koga bi glasali, oni će javno izgleda da se opredele za jednog kandidata - u ovom slučaju Afroamerikanca - da bi ostavili utisak da nisu rasisti, a prilikom glasanja će intimno da načine sasvim drugačiji izbor, kao što je bilo u Nju Hempširu. Takva opasnost postoji posebno u nekim državama na jugu, gde su i dalje otvorene rasne podele, suprotno američkom severu i zapadu, gde postoji liberalniji stav, ali možda i pritajeni rasizam. Otuda neizvesnost i nepreciznost ispitivanja javnog mnjenja. Ipak, predsednička kandidatura Baraka Obame predstavlja veliki napredak američkog društva u pogledu rasnih odnosa, uzimajući u obzir da Afroamerikanci na jugu Amerike pre samo nekoliko decenija nisu imali pravo na visoko akademsko obrazovanje. U svakom slučaju, ishodom predstojećih istorijskih izbora baviće se analitičari i istoričari bez obzira ko pobedi.

XS
SM
MD
LG