Linkovi

Kober: Ekonomska kriza će ograničiti naše delovanje na spoljnom planu


Naučni saradnik u institutu KEJTO, Stenli Kober, osvrnuo se u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem na mogući uticaj američke ekonomske krize na spoljnu politiku SAD, na globalna reagovanja i ekonomska previranja u Evropi.

Kober: Ekonomska kriza će ograničiti našu sposobnost efikasnog delovanja na spoljnopolitičkom planu. Jedna je stvar kada imate veliki suficit i angažovani ste na brojnim frontovima, a druga je kada imate ogroman budžetski deficit u jeku velike ekonomske krize, a vaše vojne snage su do krajnosti rastegnute. Pored toga, ova finansijska kriza ne ograničava i ne sputava samo nas, već i naše saveznike, i to bi moglo da ima veliki uticaj na solidarnost u domenu diplomatske, ekonomske u vojne saradnje, posebno u pogledu NATO-a.

Glas Amerike: Da li svet prelazi u sferu multipolarnih odnosa velikih sila i kako će se to odraziti na SAD?

Kober: Na spoljnopolitičkom planu u pogledu Bliskog istoka, stvari bi mogle da postanu složenije, pošto će naš uticaj postati sve ograničeniji. Već prisutne indikacije toga su da su nedavno saudijski princ Bandar, kao i jordanski kralj Abdula posetili Moskvu radi kupovine oružja, što najavljuje zaokret i promenu sfere uticaja u tom delu sveta, kao i itenziviranje ekonomskih odnosa Moskve sa Teheranom. Što se tiče Kine i Indije, SAD nastoje da učvrste odnose sa Indijom, a istovremeno da održe dobre odnose sa Kinom u svetlu kineskog razumevanja i podrške u pogledu našeg budžetskog deficita, mada Vašington vidi Peking kao potencijalnog ekonomskog i vojnog rivala. UBACI kada je reč o Avganistanu i Pakistanu, glavni problem su rat u Avganistanu i naši odnosi sa Pakistanom. Naime, gravitacioni centar terorističkih i ratnih aktivnosti se prebacuje iz Avganistana u Pakistan, koji bi mogao da bude znatno problematičniji pošto ima daleko veću populaciju, od oko 160 miliona stanovnika, u odnosu na Avganistan, i poseduje nuklearno oružje. Pakistanu je sada iznad svega potrebna finansijska pomoć, ali se postavlja pitanje ko će, u svetlu američke ekonomske krize, obezbediti takvu pomoć Islamabadu.

Glas Amerike: Kako Evropa reaguje na američku finansijsku krizu?

Kober: Evropska unija je takođe pod ekonomskim stresom, što je prouzrokovalo da ne dođe do kooperativnog i zajedničkog pristupa problemu, već pojedinačan nastup evropskih zemalja u zaštiti svojih nacionalnih ekonomija. Mada je Evropska unija inicijalno pokušala da zauzme zajednički stav, kao rezultat snažne eskalacije ekonomske krize, pojedinačne zemlje su počele da ishitreno i odvojeno reaguju, što je izazvalo međusobna optuživanja i prebacivanje krivice za nastalu ekonomsku krizu. Rusija je u međuvremenu počela da koristi strategiju “zavadi pa vladaj” u sferi energetike, nastojeći da podrije jedinstvenost Unije, mada se finansijska kriza odrazila i na Rusiju, gde je takođe došlo do opšteg ekonomskog usporavanja. Što se tiče balkanskih zemlja, odnosno Srbije, svetska finansijska kriza će verovatno uticati i na nju i uzrokovati manji rast budžetskih prihoda, otežati priliv stranih investicija, smanjiti proizvodnju i zauzvrat najverovatnije povećati nezapolsenost.

XS
SM
MD
LG