Linkovi

Džim Mudi: Paket za spasavnje finansijskog tržišta dobro komponovan


Viši finansijski savetnik u firmi Meril Linč i bivši kongresmen iz Viskonsina, Džim Mudi, u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike govori o paketu za spasavanje finansijskog tržišta, ulozi Kongresa u rešavanju sadašnje krize i mogućoj potrebi reforme kapitalizma.

Džim Mudi: Paket za spasavnje finansijskog tržišta podnet Kongresu je komponovan sasvim dobro. Na skali od jedan do deset, dao bih mu ocenu između sedam i osam, ali treba imati na umu da još postoje mogućnosti za njegovo poboljanje. Administacija će svojom spremnošću da prihvati takav paket pre svega eliminisati element neizvesnosti, koji posebno pogađa berzu, a ljudi će steći poverenje, tako da će se obnoviti i intenzivirati finansijske transakcije. Postoji još jedan, veoma važan faktor, odnosno nepoznavanje stvarne vrednosti tog paketa, koji bi mogao da bude veći ili manji od 700 milijardi dolara, što je za sada nepoznato, ali se tim paketom odstranjuju rizik i pomanjkanje tansparentnost i prebacuje vlasništvo nad tim firmama na administraciju, koja garantuje novac, a time i njihovu likvidnost.

Glas Amerike: Mnogi govore o veoma visokoj ceni od 700 milijardi dolara...

Džim Mudi: Da, ali to je najveća moguća svota, koja bi mogla da bude i daleko manja. Naime, ceo paket bi mogao da košta svega 200 ili 400 milijardi dolara, što je još nepoznato, a ide u prilog ovom paketu. Zbog toga i iz predostrožnosti, administarcija će odmrzavati sredstva postepeno, prvo, recimo, 200 milijiardi dolara i onda dalje po potrebi.

Glas Amerike: Koji su razlozi - politički, ekonomski ili neki drugi - sprečili Kongres da odobri paket?

Džim Mudi: Razlog je to što smo nešto više od mesec dana pre predsedničkih izbora. Politika je u ovom slučaju svakako imala svoj udeo, pošto su neki kongresmeni u izbornim trkama i imaju teškoće da objasne svojim biračima nužne, ali i pozitivne aspekte tog paketa: visinu sume - koja bi mogla biti daleko manja, da kažu da povećanje poraza nije neminovno, da cela stvar nije tako riskantna, kao što je to predsednik predočio, a da će biti značajne koristi za ekonomiju, itd... Drugim rečima, pojedini kongresmeni se ustežu da odobre takav paket iz bojazni da bi moglo da se ispostavi da je neuspešan.

Glas Amerike: Intervenciju američke administacije u sferi ekonomije, neki ekonomisti tumače kao znak da su kapitalizmu, kao sistemu, potrebne reforme?

Džim Mudi: Čist kaptalizam nikada nije postojao, kao ni čist socijalizam. Ti sistemi su do izvesne granice prilagođavani, ali imaju svoje kontrolne i bezbednosne mere, odrednice i tako dalje. U praksi, svaki sistem ima nedostatke, netransparentnost, pa i namerno obmanjivanje, ali se to dobrim regulativama može kontrolisati i tu administracija treba da ima određenu ulogu, a stepen intervencije i uticaja treba odrediti. Struktura kapitalizma, sa privatnim vlasništvom i poslovnim rizikom, koji donosi koristi, ali i gubitke, do sada je bila delotvorna, ali sada je pitanje da li je i kada treba reformisati i u kojoj meri. Ja sam optimista i verujem da će ovaj sistem prevazići sadašnju krizu, mada bi to moglo da potraje godinu ili dve.

XS
SM
MD
LG