Za
komentar o uticaju ekonomske krize u Sjeidnjenim Državama na predstojeće
predsedničke izbore kolega Branko Mikašinović zamolio je urednika nezavisnog
vebsajta "Accuracy in Media", Klifa Kinkejda.
Kinkejd:
Neki konzervatni republikanci su izrazili bojazan da bi se u slučaju da
demokratski kandidat Barak Obama postane predsednik ispostavilo da je on
prikriveni socijalista, koji bi možda poveo zemlju socijalističkim putem, a
izgleda da se to upravo sada dešava, kako neki smatraju, i to pod
kozervativnim, republikanskim predsednikom Džordžom Bušom. Naime,
administracija naziva predloženi ekonomski paket "planom za spasavanje", pa čak i "planom ekonomske obnove", ali
je to ustvari intervencija državne u privatni
sektor. Ekonomski, ova kriza će se odraziti na američku, odnosno
ekonomsku teoriju kapitalizma, posebno u pogledu delikatnog balansa uplitanja
države u tržišnu ekonomiju. Neki se pitaju da li će predloženi paket od 700
milijardi dolara biti delotvoran ili opravdan. Lično mislim da bi neusvajanje
tog paketa samo odložilo za nekoliko godina dalje finansijske probleme još
većim zaduživanjem, a te dugove će neko ipak morati na kraju da plati,
najverovatnije poreski obveznici. Dakle, potrebne su strukturne ekonomske
promene. Mislim da će politički ovakva ekonomska situacija ići u prilog Baraku
Obami i da bi mogla da mu pomogne da pobedi na izborima.
Glas
Amerike: Kakva bi mogla da bude
politika predstojeće republikanske ili demokratske administracije prema
Evropskoj uniji i Rusiji?
Kinkejd:
Oba predsednička kandidata, Mekejn i Obama, podržavaju medjunarodne institucije
i organizacije, UN, Evropsku uniju i NATO.
Obama je više privržen medjunarodnim organizacijama, multilaterizmu i
globanoj saradnji od Mekejna. Obama to smatra svojim "globalnim zadatkom" - da
se sastane sa svetskim liderima, I radi na formulisanju zajedničkih stavova, a
važne zemlje su Rusija, Kina i druge. Sa druge strane, Mekejn je skloniji
unilateralnim potezima, pa i oštrijim, mada su oba kandidata pristalice "novog
svetskog poretka". Mekejn je čak govorio o uspostavljanju, kako on to zove,
"Demokratske lige", paralelne organizacije UN. Drugim rečima, ako UN ne bi išle
putem koji SAD žele, onda bi ta alternativna grupa zemalja ,"Demokratska liga",
bila nešto slično Bušovoj "koalicji voljnih". Medjutim, nije jasno da li bi
članice te "Demokratske lige" bezuslovno podržavale američku spoljnu politiku
pošto bi u toj grupi bili i neki evropski saveznici koji se uvek ne slažu sa
nama, na primer u pogledu politike prema Iraku ili Iranu.
Glas Amerike: Šta mislite o incijativi Srbije u UN da se pitanje legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova uputi Medjunarodnom sudu pravde na razmatranje?
Kinkejd: Biće interesantno posmatrati dalji razvoj dogadjaja ako inicijativa Srbije bude prihvaćena u UN i kosovsko pitanje bude upućeno na razmatranje Medjunarodnom sudu. Mislim da bi sud lako mogao da donese odluku u prilog Srbije. Naime, ako su UN asocijacija suverenih država onda će za mnoge od njih biti teško da prihvate jednostranu secesiju jedne teritorije. U svakom slučaju, odluka Medjunarodnog suda pravde bi bila jedna stvar, a dalji razvoj situacije na terenu na Kosovu nešto sasvim drugo.