Linkovi

Stiven Sabo: Kriza u Gruziji ukazuje na limit SAD i slabe tačke NATO-a


Povodom rusko-gruzijskog konflikta u Južnoj Osetiji razgovarali smo sa Stivenom Sejbom, ekspertom za transatlantska pitanja u Nemačkom Maršalovom fondu, ovde u Vašingtonu.

Po rečima direktora Transatlantske akademije u Nemačkom Maršalovom fondu, kriza u Gruziji ukazuje na limit američke moći i slabe tačke NATO-a.

«Amerika je slabija nego što je bila pre rata u Iraku. Amerika je prenapregnuta. Poruka Rusije glasi: «nama je poznato da i vi imate limite i ukazivaćemo na njih». Naravno da Amerika može da preduzme određene mere, ali istovremeno mora da bude realna i uravnotežena u svom reagovanju i mora da vodi računa o svojim dugoročni interesima. Rusija je intervencijom u Gruziji takođe oslabila NATO. Prijem Gruzije i Ukrajine u zapadni odbrambeni savez je u ovom trenutku sasvim neizvesan, čak veoma opasan. NATO nije savez demokratija, već odbrambena alijansa, koja je obavezna da brani sve svoje članice od napada. To znači da NATO mora da ispuni tu svoju obavezu u datom trenutku. Međutim, mislim da Zapad nije spreman na tako nešto kada su u pitanju Gruzija i Ukrajina.»

S druge strane, dodaje Sejbo, Rusija takođe ima krupne interese da ne remeti dalje odnose sa Zapadom.

«Još je Gorbačov smatrao da će - ukoliko ne bude uključena u globalnu ekonomiju, Rusija biti osuđena da ostane zemlja u razvoju. Taj rizik i dalje postoji. Rusija još nije dovoljno ekonomski jaka. Ona ima veoma snažan energetski sektor, ali ništa više od toga».

«Rusiji je veoma važna čvršća integracija u međunarodni finansijski sistem. Rusi takođe investiraju u Evropi, kupuju zapadne kompanije, elita se bavi kupovinom stanova i vole da žive na Zapadu. Mislim da Zapad može da ograniči sve to. Moguće je i promeniti vizni režim za političare i poslovne ljude iz Rusije. Zapad takođe može do prestane da ulaže u Rusiju i jasno predočiRusima da neće finansirati takvu državu. Takođe mislim da bi trebalo Rusiju bar za neko vreme da isključimo iz Grupe 8.»

Direktor Transatlantske akademije u Nemačkom Maršalovom fondu smatra da bi sve ove mere bile izlišne ukoliko Moskva odluči da ispoštuje dogovor o povlačenju trupa iz Gruzije.

«Mnogo toga zavisi od Rusije i njenog sledećeg poteza. Verujem da će kriza biti prevaziđena bez većih posledica, ukoliko ruske snage ubrzo napuste Gruziju. Ali, ako trupe budu stacionirane na duže vreme i ako je cilj podrivanje gruzijske vlade, mislim da će stvari postati veoma ozbiljne. Neće više biti slučaj da Rusija šalje signal NATO-u i Zapadu o svojim interesima u regionu, nego će biti reč o pokušaju Moskve da menja režim u Evropi vojnim putem. To bi najavilo ozbiljnu promenu u međunarodnim odnosima u 21. veku.»

Sejbo, pri tom, potvrđuje da su mali izgledi da Gruzija ikada uspe da stavi pod svoju kontrolu Abhaziju i Južnu Osetiju.

XS
SM
MD
LG