Linkovi

Biogoriva imaju svetlu budućnost uprkos strahovanjima za cene hrane


Povećana potražnja za etanolom i drugim biogorivima, koja se dobijaju od kukuruza i drugih biljaka, okrivljuje se za povećanje cena hrane svuda u svetu. Branioci biogoriva tvrde da je njihov uticaj na cene hrane preuveličan i da će nova goriva, koja se sada razvijaju, zaobići taj problem.

Američki uzgajivači kukuruza hrane dobar deo sveta ali obezbeđuju i glavni sastojak alkoholnog goriva etanola, koji po zakonu sačinjava oko 10 odsto benzina na američkim pumpama. Neka vozila mogu da koriste benzin čak sa 85 odsto etanola. To pogoduje američkim farmerima i stvara radna mesta u malim rafinerijama. Ali kritičari kažu da je obaveza mešanja etanola sa benzinom štetna. Oni ističu da etanol iz kukuruza daje samo dve jedinice energije na svaku jedinicu utrošenu u njegovoj proizvodnji. Čak i pristalice etanola priznaju da budućnost leži u korišćenju nejestivog biljnog materijala, kao što je kukuruzna šaša, za proizvodnju takozvanih celuloznih goriva. Brajan Dženings predstavlja Američku koaliciju za etanol:

"Verujem da će prvo celulozno gorivo za komercijalnu upotrebu verovatno dolaziti od neke vrste poljoprivrednih otpadaka, da će rasti na farmama i da će ih farmeri prodavati biorafinerijama. Snažno podržavamo celulozni etanol pored kukuruznog etanola. Činjenica je da su nam oba potrebna," kaže Dženings.

Jedna zamena koja obećava je sorgum - vrsta trave sa zrnevljem koje se upotrebljava u nekim vrstama ljudske i stočne hrane.

Šef projekta za sorgum na teksaškom univerzitetu Ej-end-em (A&M), Bil Runi, kaže da bi gorivo dobijeno od te trave moglo da se pojavi na pumpama u roku od 5 godina.

"Ako govorimo o mogućnosti korišćenja šećera, sličnog onom iz šećerne trske, u bliskoj budućnosti bismo za to mogli da koristimo slatki sorgum. Kada je reč o celuloznim gorivima - njihova eksploatacija će biti moguća u nešto daljoj budućnosti," smatra Runi.

Istraživači na univerzitetu Ej-end-em tragaju za gorivima koja bi se proizvodila od raznih biljaka. Uostalom i fosilna goriva, kao što su nafta i ugalj, dolaze od biljnog materijala koji je bio izložen velikom pritisku i temperaturi pod zemljom.

Eksprimentiše se i sa algama odgajanim u plitkim bazenima. Dejvid Baltensperger je šef programa za zemljište i useve, na univerzitetu Ej-end-em.

"Ugljendioksid koji se javlja u raznim proizvodnim procesima može da se upumpava u bazene u kojima bi ga alge koristile za fotosintezu," kaže on.

Kroz nekoliko godina, nova biogoriva mogla bi da pokreću mnoga vozila. Naučnici kažu da biljke neće moći da zamene naftu, ali da bi mogle da doprinesu smanjenju potražnje za njom u svetu. Mark Hasi je šef poljoprivrednih programa na univerzitetu Ej-end-em.

"Ako bismo povećanje potražnje za energijom, kako u ovoj zemlji tako i u svetu, mogli da pokrijemo biogorivima - mnogo lakše bismo rešili te probleme," kaže Hasi.

On i drugi eksperti ističu da će biogoriva predstavljati samo deo ukupnog rešenja za nestašicu energije u svetu.

XS
SM
MD
LG