Linkovi

Visoke cene nafte vraćaju neka radna mesta u Sjedinjenim Državama


Poslednjih meseci Amerikanci osećaju ekonomski pritisak izazvan rekordno visokim cenama nafte i benzina. Ali te teškoće imaju i dobru stranu: otvaranje novih radnih mesta. Ekonomisti procenjuju da je tokom proteklih deset godina u američkom proizvodnom sektoru izgubljeno oko 4 miliona radnih mesta jer je bilo jeftinije plaćati radnike u inostranstvu. Ali sa porastom cena energije i transporta neke kompanije kažu da se ponovo više isplati proizvoditi robu u zemlji.

Teksaški biznismen Faruk Šami kaže da bi obustavljanje izvoza radnih mesta pomoglo američkoj privredi. Njegova kompanija proizvodi više od hiljadu artikala za negu kose, pod brend imenom Či, ostvarujući godišnji bruto prihod od milijardu dolara.

Većina tih artikala proizvodi se u Hjustonu, u Teksasu. Ali neki od njih, kao što su grejači za oblikovanje i fenovi za sušenje kose, još se proizvode u Kini i Južnoj Koreji. Međutim, neće još dugo jer Šami planira da zatvori te pogone i vrati radna mesta u Teksas.

"Zatvoriću ih i napustiti. Milosrđe počinje kod kuće, a našim ljudima su radna mesta potrebnija nego Kinezima i Koreancima," kaže Šami.

On dodaje da će time, u roku od godinu dana, stvoriti oko hiljadu dobro plaćenih, stalnih radnih mesta.

"Volimo kada su naši radnici osigurani i kada su dobro plaćeni, jer to donosi lojalnost prema kompaniji," kaže on.

Isto, mada u manjem obimu, događa se u ovoj fabrici nameštaja, u Severnoj Karolini. Zbog sve viših transportnih troškova, vlasnik Kejsi Hern, kaže da je za izradu nameštaja sada jeftinije zapošljavati lokalne stolare.

"U decembru smo ove imali troje zaposlenih. Sada ih imamo 14," kaže Hern.

Ekonomisti ističu da je transport proizvoda iz drugih zemalja imao smisla kada je barel nafte koštao 20 dolara. Prevoz 12-metarskog kontejnera od Šangaja do Njujorka nekada je koštao 3 hiljade, a sada oko 8 hiljada dolara. Neke američke kompanije sada uviđaju da se više isplati da proizvode namenjene američkim kupcima proizvode u zemlji. Ekonomista Džefri Rubins kaže da bi korist od skupog transporta mogla da ima i industrija čelika, koja je nekada imala ogromne čeličane u Pitsburgu, u Pensilvaniji.

"Kada morate da transportujete rudu iz Brazila u Kinu da biste proizveli čelik, a onda natrag u Njujork, Pitsburg izgleda mnogo privlačnije," kaže Rubin.

Iako su plate američkih radnika veće nego u drugim zemljama, povratak radnih mesta ne mora da znači i veće cene za potrošače. Na primer, Faruk Šami kaže da u Kini 70 radnika napravi grejač za kosu za 20 minuta. Uz upotrebu automatizacije, pet američkih radnika napravi isti proizvod za oko pet minuta. Šami kaže da ta prednost navodi mnoge kompanije na zaključak da se etiketa "Made in America" itekako isplati.

XS
SM
MD
LG