Linkovi

Istraživači smatraju da bi gajenje algi moglo da postane ekonomski opravdano


Kada je reč o biogorivu najčešće se misli na etanol dobijen iz kukuruza ili biodizel dobijen iz soje. Ali postoje i druge sirovine za proizvodnju biogoriva, na primer alge koje sadrže znatnu količinu masti. Američki Sekretarijat za energetiku čitavih 20 godina eksperimentisao je sa algama. Ideja je napuštena kao neekonomična. U međuvremenu, cena nafte je toliko porasla da su alge ponovo postale interesantne.

Direktor Centra za biorafineriju, na Univerzitetu države Minesota, Rodžer Ruan, kaže da se alge već odgajaju za dobijanje ulja, koje se koristi u farmaceutskoj industriji, prirodnim dodacima hrani i kozmetičkim sredstvima.

"Za sada, u otvorenim basenima lako može da se dobije do 19 hiljada litara ulja, dok se iz sojine sačme dobija 190 litara. Očigledno, razlika je sto puta veća."

Ali kako odgajati toliku količini algi da to zaista utiče na tržište? Ruan kaže da bi za to trebalo iskoristiti postrojenja za prečišćavanje vode iz kanalizacije.

"Ta voda sadrži mnogo hranljivih materija - fosfora, azota i drugih. U stvari, velika sredstva se troše za prečišćavanje vode od njih. Znači, time bi jednim udarcem ubili dve muve i to je ono čemu se nadamo."

Postrojenje za preradu kanalizacione vode u gradu Sent Pol, u Minesoti, sagrađeno je na obali reke Misisipi. Suteren zgrade, u kome se iz vode izdvajaju čvrste materije, je svetla hala puna čeličnih cevi, ventila i rezervoara. U jednom uglu, Ruanov tim postavlja police sa akvarijumima, u kojima će se gajiti ljigave, zelene alge. Kada sve bude povezano, deo delimično prerađenog čvrstog otpada iz kanalizacije biće sprovođen do akvarijuma sa algama. Bob Polta je rukovodilac istraživačko-razvojnog tima u ovom postrojenju.

"U ovoj tečnosti ima dosta fosfora, nešto amonijaka i azota - sve ono što je potrebno algama."

Polti se dopada ideja sa algama jer njegovo postrojenje svakoga dana mora iz kanalizacije da izdvoji 4 tone fosfora i više od 16 tona azota. On kaže da su alge ogroman potencijal, kako za prečišćavanje kanalizacione vode tako i za dobijanje energije.

"Svi baseni za prečišćavanje kanalizacije u malim zajednicama u suštini koriste alge, ali one se ne prikupljaju. Ovde imamo dve istraživačke grupe. Jedna prikuplja alge i od njih proizvodi biodizel, a druga koristi alge za prečišćavanje kanalizacione vode. Sada treba da vidimo da li te dve stvari možemo da spojimo."

Bob Polta kaže kako očekuje da će se do kraja godine znati da li je to zaista praktična ideja. Istraživač sa Univerziteta države Minesote, Rodžer Ruan, dodaje kako je uveren da će u roku od 6 do 10 godina, negde, neko, početi da masovno proizvodi biodizel dobijen iz algi.

XS
SM
MD
LG