Pridruženje Evropskoj uniji donosi višestruku korist- sem
politiccke stabilnosti, tu je jasna uzlazna linija ekonomskog razvoja, ukazali
su u Briselu i eksperti Svetske banke- oni kažu da tako države evropskog
Istoka, koje su sada cclanice Unije, imaju dvostruko veći dohodak po stanovniku
nego što je to sluccaj na Zapadnom Balkanu ili državama bivšeg Sovjetskog
saveza.
Svi ekonomski pokazatelji nedvosmisleno ukazuju da je ccarobna formula
stabilnog i brzog razvoja- pridruženje Evropskoj uniji . Potvrdili su to
eksperi Svetske banke koji su u Briselu prezentovali nalaze: države
kojesu se 2004. godine pridružile EU, dolazeći uglavnom sa evropskog
Istoka, imaju dvostuko bolje finansijske pokazatelje nego Balkan ili prostor
bivšeg Sovjetskog saveza.
Sve to zahvaljujući predanom provodjenju reformi, uccvršćenju demokratskih institucija, boljoj klimi za razvoj biznisa i snažnijoj konkurentnosti, ukazuje vodeći ekspert Svetske banke za Evropu i Srednju Aziju,
Pradip Mitra:
"Kada gledate proces na približavanja jednakim normama cclanica Unije,
kada je recc o životnom standardu, Jugoistoccna Evropa je negde izmedju
novoprimjenih cclanica Unije sa Istoka i bivših država Sovjetskog saveza.Većina
indeksa je tu negde izmedju, ispred bivših država Sovjeta. Ako gledate
institucije, uslove za razvoj biznisa, konkurenciju i stanje finansijskog
sektora, Jugoistoccna Evropa je opet negde u sredini. Dakle, možete upotrebiti
teoriju o napola punoj ili napola praznoj ccaši, mada mi to gledamo kao napola
punu ccašu. Druga stvar je da, ako na stranu stavite Bugarsku i Rumuniju, koje
su već unutar Unije, Zapadni Balkan ima evropsku perspektivu. Poznato je da je
tu kandidat Hrvatska, zatim i Makednija, ali sve ostale države regiona već
imaju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je prvi korak na putu ka
prijemu. Činjenica jeste da kada neko ima taj utvrdjeni put, dolaze i strane
investicije, jaccaju institucije, a raste i životni standard. Verujem da će za
Zapadni Balkan put trajati nešto duže, jer niko u stari ne zna kada će se
desiti to novo proširenje, ali mapa puta je tu, tu je i Sporazum sa Briselom a
dokazi pokazuju da se kreće u pravom smeru".
On predvidja da će se u skoro vreme, već 2015. godine desiti da će, sa rastom
standarda, rasti i starost balkanskih nacija- doći će se u situaciju da će
umesto izvoženja, biti potrebno uvoženje radne snage- primeri za to su Grccka,
Italija, Potrugal i Španija, koje su , kako su ekonomski napredovale, tako
imale i veću potrebu za "uvoznom" radnom snagom. A raspoloživa radna
snaga se mora svakodnavno sve više usavršavati, ukazuje ekspert Svetske banke,
naglašavajući kako je osposobljenost radnika sa istoka, u vrlo visokom
procentu, još uvek porazno niskog nivoa.