Linkovi

Podgorica: Otpor zaboravu – 16 godina od deportacije bosanskih izbjeglica


U crnogorskoj vlasti nema političke volje da se slučaj deportacije bosanskih izbjeglica riješi na pravi način, a u Crnoj Gori na djelu je organizovano izbjegavanje suočavanja sa vlastitom ratnom prošlošću, ocijenjeno je na tribini povodom godišnjice tog događaja.

Skup „Otpor zaboravu – 16 godina od deportacije bosanskih izbjeglica“, na Fakultetu političkih nauka, organizovali su nedjeljnik „Monitor“ i Centar za građansko obrazovanje.

Na tribini je saopšteno da ratni zločin deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore, koji se dogodio prije 16 godina, još nije riješen, da se na pravdu i dalje čeka i poručeno da od nje neće odustati.

Istaknuto je i da Crna Gora treba da uvede dan sjećanja na žrtve deportacije i podigne spomenik na jednom od gradskih trgova.

Skupu su prisustvovali ambasador Bosne i Hercegovine Branimir Jukić i predstavnici Pokreta za promjene.

Novinar u publicista Šeki Radončić kazao je da ga ne čudi odsustvo predstavnika crnogorske vlasti, jer se već godinama sistematski uništavaju dokazi o deportaciji bosanskih izbjeglica.

„U Skupštini Crne Gore i Ministarstvu unutrašnjih poslova pristupilo se sistematskom uništavanju dokumentacije. Ni Ranko Krivokapić, ni Jusuf Kalamperović nisu zbog toga našli za shodno da nekog ukore“.

Radončić je rekao da je crnogorski predsjednik Filip Vujanović kazao da je Crna Gora izbjeglice dočekivala širom raširenih ruku i srećno ispraćala njihovim kućama, ocjenjujući da se radi o „nehumanoj i ciničnoj izjavi“.

„Koji to sudija u Crnoj Gori, nakon ovakve izjave predsjednika države, smije da sudi pošteno, korektno i po zakonu u slučajevima za deportaciju“, upitao je on.

Prema njegovim riječima, Vujanović je tom izjavom preuzeo punu odgovornost za opstrukciju ovog sudskog procesa.

Radončić smatra da Crna Gora mora da se moralno, krivično i materijalno suoči sa slučajem deportacije bosanskih izbjeglica.

Jedan od osnivača Monitora Miodrag Perović smatra da je Crna Gora danas sve dalje od pravnog okončanja slučaja deportacije.

„Crnogorske sudije danas procjenjuju da je duševni bol koji je novinar Monitora nanio Emiru Kusturici, time što mu je rekao da su njegovi politički stavovi koje i danas propagira, inspirisali zločine 90-tih, približno jednak bolu majki čiji su sinovi ubijeni u tim zlodjelima“, naveo je Perović.

Direktor Centra za humanitarno društvo Srbije Nataša Kandić kritikovala je crnogorsku vlast što nije imala hrabrosti da pošalje svoje predstavnike na ovaj skup.

Ona je kazala da porodice žrtava i javnost još uvijek čekaju na informacije kako je tekla akcija deportacije i šta se sve dešavalo.

„Bez tih činjenica nikakva nadoknada štete oštećenima neće biti odgovarajuća, zato što će uvijek postojati potreba da se zna istina o tom šta se dogodilo“, navela je Kandić.

Advokat porodica deportovanih lica Dragan Prelević podsjetio je da donijeto 28 presuda u slučajevima deportacije, na koje se država Crna Gora žalila, tako da nijedna nije pravosnažna.

On je kazao da najvjerovatnije slijede nova suđenja, što znači da će se kompletna stvar "odložiti ko zna koliko".

Prelević je rekao da i dalje traje rat sa žrtvama, jer se preko raznih emisara njihove porodice pokušavaju nagovoriti da odustanu od tužbi.

On je istakao da su svi stradali bili nevini ljudi, navodeći da su neistiniti navodi da su deportovana lica počinila bilo koje krivično djelo.

Na tribini je penzionisanom inspektoru Centra bezbjednosti Herceg Novi Slobodanu Pejoviću uručena zahvalnica Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike za iskreno i hrabro sjedočenje o deportaciji izbjeglica.

On je rekao da je u depeši koju je potpisao tadašnji ministar unutrašnjih poslova Pavle Bulatović stajalo da sve Muslimane iz BiH, starosti od 18 do 72 godina, koji se zateknu na teritoriji Crne Gore treba uhapsiti i predati vlastima Republike Srpske.

„To je istina, a sve drugo su laži“, kazao je Pejović.

XS
SM
MD
LG