Jedna od vodećih organizacija za zaštitu ljudskih prava, Amnesty International, tvrdi da je Evropa i dalje «magnet» za one koji nastoje da pobegnu od sudskog gonjenja, nasilja i siromaštva u svojim domovinama. Medjutim, organizacija sa sedištem u Londonu smatra da postoji «dubok jaz» izmedju sveobuhvatnih principa o ljudskim pravima i nižih standarda koji se u Evropi primenjuju u praksi.
Amnesti kao najveću zamerku evropskim zemljama stavlja učešće u američkom programu, kako ga naziva, «tajnog i nezakonitog pritvaranja» osumnjičenih za terorizam.
Između ostalih, Britanija se proziva zbog nepoštovanja osnovnih ljudskih prava oličena u deportaciji onih, koji su vidjeni kao pretnja nacionalnoj bezbednosti, i to u zemlje koje sprovode torturu.
Amnesti takođe navodi da je Rusija «sve netolerantnija» prema političkim disidentima i kritikuje Kremlj zbog toga što disidente naziva izdajnicima. Ista grupa navodi da je gušenje opozicionih aktivnosti bilo posebno vidno tokom drugog kruga parlamentarnih izbora u decembru. Od Moskve se traži i da kazni sve odgovorne za kršenje ljudksih prava u Čečeniji.
Amnesti traži da vodeće svetske sile služe kao primer ostalima.
Tako od Kine zahteva da poštuje ljudska prava obećana od strane organizatora Olimpisjkih igara, u prvom redu slobodu govora, štampe i prava na "obrazovanje kroz rad".
Od Sjedinjenih Država Amnesti traži da odmah zatvopri zatvor u bazi Gvantanamo i da optuženima za terorizam ili omogući fer suđenje ili ih oslobodi. Vašington mora da, preporučuje Amnesti, bez izuzetka odbaci svaki vid zlostavljanja i torture pritvorenika.
U svom gorišnjem izveštaju Organizacija sa sedištem u Londonu iznosi i ozbiljne zamerke na stanje ljudskih prava u Srbiji i u Crnoj Gori.
Ističući da je godina od prethodnog izveštaja o Srbiji protekla u znaku neuspeha srpske vlade da sa službenom Prištinom dogovori budući status Kosova, Amnesti smatra da je neizvesnost u vezi sa tim statusom povećala zabrinutost u vezi sa položajem manjina i daljim kršenjem ljudskih prava.
Amnesti dalje upozorava na praksu nekažnjavanja ratnih zločina i diskriminaciju manjinskih zajednica u Srbiji. Posebno ističe ozbiljnu zabrinutost glavnog Haškog tužioca zbog nedovoljne saradnje Srbije i posebno činjenice da sudu još nije predala Ratka Mladića.
Ističe se i da sedam godina nakon otvaranja istrage, još nema optužnica u vezi sa transportom oko 900 tela ubijenih kosovskih Albanaca, hladnjačama na teritoriju Srbije.
Kada je reč Crnoj Gori, Amnesti kritikuje vlast zbog Sporazuma o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom sudu, što organizacija iz Londona smatra nelegalnim. Uz konstataciju da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU Crna Gora potpisala u oktobru, Amnesti tvrdi da novi crnogorski ustav nije u potpunosti zadovoljio provizije Evropske konvencije o ljudskim pravima i da nije obezbedio nezavisnost pravosuđa. Amnesti ceni i da najviši pravni akt u Crnoj Gori ne omogućava manjinama zaštitu od diskriminacije.
U Crnoj Gori, upozorava Amnesti, ima nerazrešenih ubistava, a ni istrage torture i drtugih vidova zlostavljanja nisu bile ekilkasne i nepristrasne.
Nema napretka u procesu koji se vodi protiv šest bivših policijskih zvaničnika optuženim za učešće u deportaciji bošnjačkih izbeglica 1992. godine, dok je u 25 od 38 prvostepenih odluka u civilnim postupcima, država proglašena krivom po tužbi zastupnika porodica deportovanih. Amnesti takođe navodi da procesi u vezi sa ubistvima urednika lista Dan, Duška Jovanovića i policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića još nisu završeni, te da istraga uz vezi sa ubistvom Srđana Vojičića, vozača pisca Jevrema Brkiovića još nije dala rezultat. Podseća se i na napade na urednika dnevnog lista Vijesti Željka Ivanovića, novinara beranskog radija Tufika Softića i pretnje borcu za zaštitu ljudskih prava Aleksandra Zekovića. Amnesti takođe ukazuje i na loš položaj Roma u Crnoj Gori.